Izložba predstavlja rezultate autorovog istraživanja tekstova mladobosanaca objavljivanih u časopisu Bosanska vila od 1909. do 1913. godine, u periodu u kojem su pripadnici ovog pokreta upoznavali i preispitivali različite političke, filozofske i književne ideje Evrope 19. i početka 20. stoljeća.
Autor je istraživanje radio pod mentorstvom kustosice Ifete Lihić, a dizajn izložbe potpisuje Almir Atlić.
Bošković ističe da mu je prvobitni plan bio istražiti Grupu sarajevskih književnika koji su djelovali tokom vremena Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije.
“Istraživanjem zbirke Borivoja Jevtića, koji je bio član Grupe i član Mlade Bosne, u čijoj se zbirci čuvaju primjerci Bosanske vile od 1890. do 1913. godine, uvidjeli smo da bi trebalo postupiti hronološki i Mladu Bosnu istražiti kao svojevrstan uvod, kao početak moderne književnosti Bosne i Hercegovine”, kazao je Bošković.
Dodaje da izložba nema pretenziju da bude sveobuhvatna te da se
izložbeni prostor ne posmatra kao sređena prostorija, nego kao prag u prostorije znanja.
“Publika, čitajući, upoznaje zaboravljeno i zapostavljeno te odlučuje koliko želi putem knjiga dalje učiti i da li će u digitalnim zbirkama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine potražiti ostale tekstove iz Bosanske vile. Izabrani su tekstovi, pod tekstovima podrazumijevamo i pjesme, koji ukazuju na različita neistražena, zapostavljena i zaboravljena područja književne historije Mlade Bosne. Često kritika o njima govori kao o
zakašnjelom romantizmu, ali smo odviše navikli da hronologiju posmatramo očima Zapada, a ne našim, doduše neistreniranim, očima. Umjetnost nije linearnog vremena, ideje se javljaju i nestaju, nekad su jačeg utjecaja, a nekad manjeg, nekad nastaju prije vremena, a nekad sa zakašnjenjem, a tek trebaju biti dovoljno istražene da imaju smisao”, objašnjava autor.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović navodi da je izložba Luke Boškovića rezultat istraživanja koje je minuciozno i usko fokusirano provedeno.
“Ovo je razlog zbog kojeg smo u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine ponosni na saradnju sa Univerzitetom u Sarajevu. Naša građa upravo služi akademskoj zajednici na ovaj način: da pružimo publici priliku i ukažemo na zanimljiva mjesta iz naše historije. Na izložbi možete, na primjer, vidjeti da postoji žena vezana uz pisanja pripadnika Mlade Bosne u Bosanskoj vili, koju je službena historija potpuno zaboravila. Ili, na primjer, autor u jednom tekstu naglašava činjenicu da su saradnici Mlade Bosne u časopisu Bosanska vila teško odlučivali koji standard primijeniti u jeziku pri pisanju imena američkih pjesnika”, kazala je Šehabović.
Dodaje da svi tekstovi na izložbi pokazuju istraživača koji je radoznao, koji sam želi otvoriti nova pitanja i kome je stalo do njegovog rada.
“Sigurna sam da za ovakva istraživanja i izložbe u Sarajevu ima publike. Možda je ona malobrojna, ali su ti ljudi važni jer bez njih smo provincija koja je o svojoj sudbini uvijek već sve unaprijed odlučila”, zaključila je Šehabović.
Izložbu je otvorio prijatelj Muzeja, novinar i istraživač Miloš Gašović, koji se i sam bavio ovom tematikom. Izložba je otvorena do 30. augusta 2026. godine.
