Taj potez dolazi u trenutku dodatno pogoršanih odnosa Izraela i Turske. Ankara godinama snažno lobira protiv službenog priznavanja masovne smrti Armena oko 1915. godine kao genocida, dok armenska strana insistira na međunarodnom priznanju.
Prema procjenama historičara, tada je ubijeno do 1,5 miliona Armena, a brojni stručnjaci taj događaj smatraju prvim genocidom 20. stoljeća. Turska odbacuje tu kvalifikaciju, tvrdeći da je broj žrtava prenapuhan i da su stradali bili žrtve građanskog rata i nemira.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar, koji je vladi predložio ovu odluku, rekao je da “uprkos opsežnoj i nedvosmislenoj historijskoj dokumentaciji, armenski genocid do danas ostaje predmet institucionalizirane kampanje poricanja i umanjivanja, uključujući manipulativno prekrajanje historije, uglavnom od strane turske vlade”.
Dodao je i da “nikada nije kasno učiniti pravu stvar”, nazvavši potez “moralnom i historijskom dužnošću”.
Saar je naveo da su 32 države, među njima Sjedinjene Američke Države, Sirija i Liban, već klasifikovale to nasilje kao genocid. Nije poznato kada će odluka izraelske vlade biti upućena Knesetu na potvrdu, a iz Turske zasad nije bilo neposredne reakcije.
Izrael je godinama izbjegavao službeno otvarati ovo pitanje kako ne bi dodatno narušio veze s Turskom, nekada bliskim saveznikom.
Odnosi su se pogoršavali tokom uspona turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a dodatno su opterećeni ratovima u Gazi, Libanu i Iranu te optužbama da izraelska ofanziva u Gazi predstavlja genocid, što Izrael odbacuje.
