Jezero Kop dugo je 800, a široko 400 metara i duboko je 35 metara. Zbog ovih dimenzija vrlo je pogodno za rekreacijske i takmičarske aktivnosti. U njega se uliva sedam izvora vode, a voda u ovom jezeru najčišća je od svih jezera u Tuzlanskom kantonu.
Nastalo je 1987. godine na površinskom kopu Šićki Brod po kojem je i dobilo ime. Fauni ovog jezera veoma je pridonijelo i plansko poribljavanje somom, šaranom i amurom, a pored ovih riba u jezeru se mogu pronaći i crvenperke, bjelice, deverike i predatorske štuke.
Nažalost, Kop je već godinama sinonim za neiskorišten potencijal i obećanja koja nikada nisu dobila konkretan epilog. Iako se njegovo uređenje povremeno spominjalo u javnosti i kroz različite razvojne ideje, nijedna nije rezultirala ozbiljnijom transformacijom prostora.
Jedan od ključnih razloga jeste izostanak dugoročne strategije razvoja, a tokom godina govorilo se o mogućnosti uređenja plaža, izgradnji šetnica, biciklističkih staza, sportskih sadržaja i ugostiteljskih objekata.
Međutim, takve inicijative su uglavnom ostajale na nivou ideja ili pojedinačnih najava. Bez jasno definisanog plana, izvora finansiranja i nosioca projekta, Kop je ostao na margini razvojnih prioriteta.
Dodatni problem predstavlja složenost upravljanja prostorom i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, koji su često prepreka realizaciji većih investicija.
Kada se tome pridodaju administrativne procedure i nedostatak koordinacije između institucija, jasno je zbog čega se razvoj ovog područja godinama gotovo nije pomjerio s početne tačke.
Ulaganje u ovakav lokalitet za čije se održavanje i djelimično unapređenje uglavnom bore aktivisti i ekolozi, zahtijeva značajna sredstva, ne samo za izgradnju sadržaja već i za uređenje pristupne infrastrukture, zaštitu okoliša, održavanje i sigurnost.
U situaciji kada lokalne zajednice sredstva usmjeravaju na komunalne, saobraćajne i druge prioritetne projekte, Kop je često ostajao bez potrebne podrške. Svaka godina bez ozbiljnijih zahvata dodatno povećava troškove buduće revitalizacije, dok prostor postepeno gubi na atraktivnosti.
Paradoks je takav da Tuzla posljednjih godina sve više gradi imidž turističkog grada. Panonska jezera postala su prepoznatljiv brend, a razvoj turizma sve češće se navodi kao jedan od strateških ciljeva lokalne zajednice.
Upravo zato mnogi smatraju da bi Kop mogao biti prirodni nastavak takve priče, odnosno mjesto aktivnog odmora, sporta, rekreacije i boravka u prirodi, koje bi upotpunilo turističku ponudu grada.
Budućnost Kopa zavisit će od toga hoće li nadležni konačno ponuditi jasnu viziju razvoja, riješiti administrativne prepreke i osigurati sredstva za njegovu revitalizaciju.
U suprotnom, jedno od najljepših prirodnih područja Tuzle nastavit će biti simbol propuštenih prilika, odnosno prostor o kojem se mnogo govori, ali u kojem se premalo radi.
