Kabadahije su postale poželjni politički profili, mediji im služe kao besplatan marketing

Komentirajući sve češće sukobe političara s medijima, Una Bejtović podsjeća da su odnosi s javnošću nastali kao alat demokratije, a ne manipulacije.

„PR nije nikakav spin, kako se obično misli, niti je to nešto što od nečega lošeg treba napraviti nešto dobro“, kazala je Bejtović.

Prema njenim riječima, moderni odnosi s javnošću razvili su se iz uvjerenja da javnost ima pravo znati šta vlast radi.

„Odnosi s javnošću ne mogu se razvijati u totalitarnim režimima. Oni su alat demokratije, alat dvosmjerne komunikacije“, navela je.

Međutim, smatra da se posljednjih godina svjedoči potpuno drugačijem trendu.

„Priča se o etici, transparentnosti i odgovornosti, ali to su vrijednosti kojima u posljednje vrijeme ne svjedočimo u javnom diskursu, ne samo u Bosni i Hercegovini nego u cijelom svijetu“, rekla je.

Rubina Čengić smatra da je značajnu promjenu donio američki predsjednik Donald Trump, koji je tokom svog prvog mandata komunikaciju s javnošću velikim dijelom prebacio na društvene mreže.

„On je počeo objavljivati svoja razmišljanja u formi tvitova, a onda su to preuzeli i naši političari“, kazala je.

Pri tome dio odgovornosti vidi i u medijima.

„Dobrim dijelom smo zaslužni i mi novinari jer su nam njihove objave na društvenim mrežama postale medijski sadržaj, što je potpuno neprihvatljivo“, rekla je.

Dodala je da „objava na društvenim mrežama nikako ne može biti medijski sadržaj sama za sebe“, te da je posao novinara da provjerava, propituje i traži odgovore.

Umjesto toga, političari sve češće zaobilaze intervjue i javna sučeljavanja.

„Imamo sve više političara koji izbjegavaju dolazak u medije i davanje intervjua, nego će svoja razmišljanja podijeliti na društvenim mrežama“, upozorila je Čengić.

Govoreći o razlozima zbog kojih agresivna retorika i dalje prolazi kod birača, Bejtović smatra da je problem mnogo dublji od same političke komunikacije.

„Mi smo tranzicijsko, postgenocidno društvo gdje je došlo do kompletnog sloma univerzalnih ljudskih vrijednosti“, kazala je.

U takvom okruženju, dodaje, agresivnost se često doživljava kao prednost.

„Nama su se nametnule kabadahije kao legitimni i poželjni profili, a oni koji su pristojni su ‘smotani, naivni’ i nekako ne mogu proći sa svojom civiliziranom, činjenicama i argumentima utemeljenom retorikom“, rekla je.

Prema njenom mišljenju, generacije birača odrastale su uz agresivnu političku retoriku, netoleranciju i stalne poruke o ugroženosti.

„Vi onda svojim izabranim liderima prepuštate da za vas vode te bitke. Oni vas uvjere da ste u stalnom stanju straha i onda vam trebaju takvi lideri“, kazala je.

Bejtović smatra da su političari godinama uspješno pretvarali medije u alat vlastite promocije.

„Mediji im služe kao besplatan marketing“, upozorila je.

Dodala je da se političarima daje previše prostora, dok se javni interes često gubi iz fokusa.

„Kada dođe vrijeme predizborne kampanje, nijedna druga priča ne može proći u mediju, kao da je sve što političari govore od javnog interesa. A nije“, rekla je.

Posebno problematičnim smatra praksu da mediji prenose sadržaje koje političari objavljuju na vlastitim profilima.

„Ako ih neko prati na društvenim mrežama, zašto bi veliki portali i televizije dodatno davali pažnju tim objavama?“, upitala je.

Čengić očekuje da će se trendovi koje danas gledamo u svijetu uskoro još snažnije preslikati na Bosnu i Hercegovinu.

„Stvarno očekujem da ćemo u naredna dva mjeseca, posebno u predizbornoj kampanji, gledati slike slične ovima koje danas gledamo kod Trumpa“, kazala je.

Podsjetila je da političke debate gotovo nestaju iz javnog prostora.

„Posljednja dva ili tri izborna ciklusa gotovo da nismo imali političke debate jer su političari sebi dali za pravo da ne dolaze“, rekla je.

Ipak, obje sagovornice smatraju da promjena nije nemoguća.

„Mora postojati način da se ono što ima vrijednost predstavi tako da vidimo da može drugačije“, poručila je Bejtović.

Prema njihovoj ocjeni, upravo će predstojeća predizborna kampanja pokazati hoće li građani nastaviti nagrađivati političku agresivnost ili će tražiti više odgovornosti, argumenta i poštovanja prema javnosti i medijima.