Kralj Herod Veliki podigao je ovaj grad između 22. i 10. godine prije nove ere na mjestu starog feničanskog sidrišta, na obalama Sredozemnog mora. Projektovan je kao veleljepni rimski lučki grad i upravno sjedište.
Nakon što je Kraljevstvo Judeja izgubilo samostalnost, Cezareja je postala glavna kapija Rima na Bliskom istoku i rezidencija rimskih namjesnika, među kojima je bio Poncije Pilat, koji je osudio Isusa Krista na smrt razapinjanjem na krst. U njoj je boravio i apostol Pavle prije nego što je poslat na suđenje u Rim.
Herod je u Cezareji sagradio vještačku luku Sebastos, koristeći pozolanski beton koji se stvrdnjavao pod vodom – tehnologiju koja je u to vrijeme predstavljala sam vrhunac građevinarstva.
Grad je kasnije bio važan ranokršćanski i bizantijski centar, a poslije toga je potpao pod arapsku vlast. Krstaši na čelu s francuskim kraljem Lujem IX osvojili su ga u 12. stoljeću, podižući masivne zidine.
Mameluci, ratnici-robovi turskog i kavkaskog porijekla koji su u muslimanskom svijetu služili kao elitna vojska, razorili su Cezareju 1265. godine, čime je ona izgubila značaj koji je do tada imala. Taj dio svijeta stoljećima je bio samo ruševina prekrivena pijeskom.
Rothschildi postaju vlasnici
Priča o modernoj Cezareji počela je krajem 19. stoljeća. Barun Edmond de Rothschild, poznat kao “Veliki dobročinitelj”, tada je masovno kupovao zemlju u Osmanskom carstvu kako bi finansirao stvaranje prvih cionističkih poljoprivrednih naselja. Među tim posjedima bila je i prostrana zemlja oko antičke Cezareje.
Nakon što je Izrael osnovan kao država 1948. godine, Rothschildi su sklopili specifičan ugovor s tom državom. Ova porodica je 1952. osnovala fondaciju na koju su prenijeli vlasništvo nad zemljištem.
Spomenuta fondacija i danas upravlja gradom. Prihodi od poreza, prodaje nekretnina i turizma ne slivaju se u klasični lokalni budžet, već se reinvestiraju u održavanje grada, dok se cjelokupan profit usmjerava u visoko obrazovanje i naučne projekte širom Izraela.
Ko živi u Cezareji
Unutar ovog malog, ali veoma bogatog gradića nema industrije, višespratnica, niti javnog prijevoza. Strogim propisima regulisani su izgled vila, veličina parcela i površina zelenih zona.
Među najpoznatijim stanovnicima su izraelski premijer Benjamin Netanyahu, milijarderi i braća Eyal i Idan Ofer te brojni drugi biznismeni, sportisti i estradne ličnosti.
Kontroverze
Godinama je trajala pravna borba oko toga da li Fondacija Rothschild treba plaćati porez na dobit. Kritičari smatraju da je Cezareja “država u državi” kojom se bogatoj eliti omogućava potpuna izolacija, bez klasičnog učešća u lokalnim izborima.
Cijene nekretnina i troškovi života izuzetno su visoki, zbog čega je gradić gotovo nedostupan srednjoj klasi. Shodno tome, često služi kao očigledan primjer rastuće socijalne nejednakosti u Izraelu.
