Uprava policije MUP-a TK posljednjih godina provodi postupke protiv vlastitih službenika koji su se našli pod sumnjom za različita krivična djela, od zloupotrebe položaja i primanja mita do trgovine ljudima i ubistva.
Pregled slučajeva pokazuje da ni policijski redovi nisu imuni na krivična djela, ali i da se protiv službenika poduzimaju mjere kada se pojavi sumnja da su prekoračili ovlasti ili prekršili zakon.
U posljednje dvije godine najmanje deset aktuelnih ili bivših policijskih službenika MUP-a TK bilo je obuhvaćeno različitim krivičnim postupcima, dok se protiv većeg broja njih postupci još vode.
Među njima je i jedan policajac koji je pravosnažno osuđen za ubistvo, sedam službenika protiv kojih se vodi jedan od najsloženijih predmeta trgovine ljudima u Tuzlanskom kantonu, kao i policajci obuhvaćeni istragama zbog zloupotrebe položaja i sumnje na koruptivne radnje.
Posebno mjesto zauzima slučaj bivšeg policajca Uprave policije MUP-a TK Elvisa Ćustendila, koji je u novembru 2024. pravosnažno osuđen na 30 godina dugotrajnog zatvora zbog ubistva Amre Kahrimanović.
Ćustendil je u februaru 2024. godine u jednom tuzlanskom ugostiteljskom objektu, odnosno prostoru Tržnog centra Sjenjak, iz službenog pištolja usmrtio Kahrimanović. Kantonalni sud u Tuzli ga je prvostepeno osudio na 25 godina zatvora, a Vrhovni sud FBiH je nakon žalbenog postupka kaznu povećao na 30 godina.
Ovaj slučaj ostao je jedan od najtežih primjera krivičnog djela koje je počinio pripadnik policije, s obzirom na to da je službeno oružje iskorišteno za izvršenje najtežeg krivičnog djela.
Sedam policajaca u velikom predmetu trgovine ljudima
Mnogo veći broj policijskih službenika obuhvaćen je predmetom trgovine ljudima koji se trenutno vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
Riječ je o postupku protiv 12 optuženih osoba zbog trgovine ljudima povezane sa seksualnim iskorištavanjem dvije maloljetne djevojčice. Među optuženima je sedam policijskih službenika Uprave policije MUP-a TK i to Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić, Dževad Požegić, Emir Kadrić, Ismet Hujdur i Almir Hodžić.
Prva četvorica policajaca uhapšena su u oktobru 2025. godine, kada je Tužilaštvo TK zatražilo pritvor za osam osumnjičenih osoba. Prema tadašnjim navodima Tužilaštva, radilo se o sumnjama u trgovinu ljudima i iskorištavanje dvije djevojčice rođene 2009. godine.
Istraga je potom proširena, pa su u martu 2026. uhapšeni i policajci Emir Kadrić, Ismet Hujdur i Almir Hodžić. Protiv njih je Tužilaštvo kasnije podiglo optužnicu, navodeći da su u periodu od aprila 2024. do jula 2025. godine više puta seksualno iskorištavali dvije maloljetnice, iako su, prema optužnici, znali da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima.
Suđenje protiv svih 12 optuženih počelo je u maju ove godine, a Kantonalni sud u Tuzli je 24. septembra saopćio da je do tada održano više ročišta i saslušano devet svjedoka i dva vještaka.
Predmet je zbog broja optuženih, vrste i težine krivičnog djela ocijenjen kao jedan od složenijih postupaka pred tuzlanskim sudom.
Nastavak glavnog pretresa zakazan je za 25. i 28. septembar, dok je javnost isključena iz dijela postupka zbog zaštite maloljetnih oštećenih. Naravno, činjenica da se protiv policajaca vodi postupak ne znači da su oni krivi. O njihovoj eventualnoj krivičnoj odgovornosti odlučit će sud.
Istražitelj završio u pritvoru
U maju ove godine vlastite kolege uhapsile su i istražitelja Sektora kriminalističke policije MUP-a TK Edina Halilovića. On je uhapšen 25. maja 2026. godine nakon pretresa stana, kancelarije i automobila. Tužilaštvo TK ga sumnjiči za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno da je kao ovlašteno službeno lice jednoj osobi prenio službene i povjerljive podatke do kojih je došao obavljajući posao.
Općinski sud u Tuzli odredio mu je jednomjesečni pritvor, a Tužilaštvo je naredilo provođenje istrage. Ovaj slučaj je posebno indikativan jer je riječ upravo o službeniku koji je radio na poslovima kriminalističke policije, dakle, u strukturi čiji je zadatak otkrivanje krivičnih djela.
Nova korupcijska istraga u Živinicama
Dok se neki od ranijih predmeta još nalaze pred sudom, Uprava policije MUP-a TK posljednjih dana otvorila je i novi korupcijski predmet.
Policijski službenik Policijske uprave Živinice Elvis Saletović (1988.) predat je 24. septembra 2026. godine kantonalnom tužiocu uz izvještaj zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi te zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Općinski sud u Živinicama odredio mu je jednomjesečni pritvor, a istraga se nastavlja pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK iz kojeg je rečeno da su moguća dodatna hapšenja u konkretnom predmetu.
Nisu svi slučajevi završili osudama
Istovremeno, pregled ovih slučajeva ne znači da su svi policajci koji su se našli pod istragom ili optužnicom počinili krivična djela. To najbolje pokazuje slučaj Tarika Omerovića, bivšeg policajca MUP-a TK, koji je nakon višegodišnjeg postupka pravosnažno oslobođen optužbi.
Omerović je bio optužen za zlostavljanje u službi i druga protivpravna postupanja nakon intervencije tokom koje je 2020. godine lišen slobode Mujagu Begića, supruga tadašnje zamjenice glavnog tužioca TK. Nakon višegodišnjeg postupka Općinski sud u Orašju donio je oslobađajuću presudu, a Kantonalni sud u Odžaku kasnije je potvrdio takav ishod.
Njegov slučaj zato predstavlja važan podsjetnik da hapšenje, istraga ili čak optužnica nisu dokaz krivnje. Inače, Omerović je nakon ovog slučaja samostalno odlučio odložiti policijsku uniformu, odnosno napustiti službu te otići iz Bosne i Hercegovine.
Policija koja procesuira vlastite ljude
Svi ovi slučajevi zajedno otvaraju pitanje koje nadilazi pojedinačne policajce: koliko je policijski sistem sposoban da se obračuna s vlastitim propustima i ljudima koji zloupotrebljavaju značku, službenu funkciju ili ovlasti koje su im povjerene.
U pojedinim predmetima upravo su istražitelji MUP-a TK postupali po nalogu tužilaštva, pretresali objekte svojih kolega, lišavali ih slobode i prikupljali dokaze protiv njih.
Istovremeno, činjenica da je više policijskih službenika u kratkom periodu obuhvaćeno ozbiljnim krivičnim predmetima pokazuje i drugu stranu priče, a to je da kriminal nije pojava koja zaobilazi policijske redove.
Policijska značka sama po sebi ne predstavlja zaštitu od krivične odgovornosti. Naprotiv, kada policijski službenik pređe granicu svojih ovlasti, posljedice mogu biti još ozbiljnije upravo zbog položaja i ovlasti koje mu zakon daje.
Od ubistva službenim pištoljem, preko optužbi za trgovinu ljudima i seksualno iskorištavanje maloljetnica, do sumnji u odavanje povjerljivih podataka i primanje mita, slučajevi iz posljednje dvije godine pokazuju da se i unutar MUP-a TK vodi borba protiv kriminala.
I u toj borbi policija se, barem prema javno dostupnim predmetima, povremeno mora suočiti i s vlastitim redovima.
