Iako povremeno odgađanje prvog obroka ne mora predstavljati problem, stručnjaci upozoravaju da dugoročna navika preskakanja doručka može utjecati na nivo energije, koncentraciju i hormonsku ravnotežu.
Nakon noćnog sna organizam je satima bez hrane, zbog čega su zalihe energije smanjene. Kada se doručak preskoči, tijelo nastavlja funkcionirati bez dodatnog izvora goriva, što kod mnogih ljudi može izazvati osjećaj umora, slabiju koncentraciju i pad produktivnosti tokom jutarnjih sati.
Nutricionisti ističu da doručak pomaže stabilizaciji nivoa šećera u krvi. Kada se prvi obrok odgodi ili potpuno izostavi, može doći do većih oscilacija glukoze, što se često manifestira naglom gladi, razdražljivošću i potrebom za visokokaloričnim grickalicama kasnije tokom dana.
Osim na energiju, preskakanje doručka može utjecati i na hormone koji reguliraju glad i sitost. Hormon grelin, poznat kao “hormon gladi”, raste kada organizam duže vrijeme ne dobija hranu, dok se signal sitosti može poremetiti. Zbog toga osobe koje redovno preskaču doručak često imaju pojačan apetit u kasnijim satima te su sklonije prejedanju.
Stručnjaci također upozoravaju da dugotrajno gladovanje kod nekih ljudi može povećati nivo kortizola, hormona stresa. Povišene vrijednosti kortizola povezane su s osjećajem iscrpljenosti, promjenama raspoloženja i većim rizikom od nakupljanja masnog tkiva, posebno u području abdomena.
Ipak, utjecaj preskakanja doručka nije jednak kod svih. Posljednjih godina popularnost je stekao povremeni post, način prehrane koji podrazumijeva duže periode bez unosa hrane. Kod zdravih osoba koje pravilno planiraju obroke tokom dana, odgađanje doručka ne mora nužno imati negativne posljedice. Međutim, osobe koje osjećaju izražen umor, vrtoglavicu ili poteškoće s koncentracijom trebale bi obratiti pažnju na svoje prehrambene navike.
Nutricionisti savjetuju da doručak, kada se konzumira, bude bogat proteinima, vlaknima i zdravim mastima. Kombinacije poput jaja, zobenih pahuljica, jogurta, orašastih plodova i voća mogu pomoći u održavanju stabilne energije i osjećaja sitosti tokom većeg dijela dana.
Iako ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svima, stručnjaci se slažu da je važno osluškivati potrebe vlastitog organizma. Ako preskakanje doručka dovodi do umora, pojačane gladi ili problema s koncentracijom, možda je vrijeme da se jutarnji obrok vrati u svakodnevnu rutinu.
