Utorak je započeo objašnjenjem ministra odbrane Petea Hegsetha o tome kako američka vojska štiti blokirane brodove kako bi mogli proći kroz Hormuški moreuz. Insistirao je na tome da se radi o odbrambenoj operaciji i da je primirje još uvijek na snazi, uprkos tome što je Iran lansirao projektile i dronove na američke snage, koje su zauzvrat potopile male napadačke čamce Teherana.
Tog popodneva, državni sekretar Marco Rubio izjavio je novinarima u Bijeloj kući da je vojna operacija “završena” i da su Sjedinjene Američke Države ostvarile svoje ciljeve. Međutim, gotovo u istom dahu je dodao da predsjednik Donald Trump i dalje traži “put mira” koji zahtijeva od Irana da pristane na dogovor o ponovnom otvaranju ovog ključnog koridora za transport nafte.
Do utorka navečer, Trump je najavio da su napori za zaštitu brodova pauzirani kako bi se vidjelo može li se postići sporazum. Zatim je u srijedu ujutro ponovo upozorio da će se bombardovanje nastaviti ukoliko Teheran ne pristane na američke uslove.
Promjenjive i često kontradiktorne poruke Trumpove administracije tokom rata s Iranom izazvale su ove sedmice još veću konfuziju. Predsjednik i njegovi saradnici predstavili su vrtoglav narativ o američkoj strategiji za deblokadu Hormuškog moreuza i okončanje rata, koji se drastično mijenjao u roku od samo nekoliko sati.
Zvaničnici administracije pokušavaju balansirati na tankoj žici između održavanja primirja i ponovnog otvaranja moreuza, kroz koji inače prolazi 20% svjetske nafte. Ekonomske posljedice rastu uslijed skoka cijena goriva, dok se republikanci suočavaju sa sve većim pritiskom da pronađu rješenja za visoke troškove uoči predstojećih izbora za Kongres na sredini mandata.
Trumpova administracija ima problema s komunikacijom jer rat nije bio dobro isplaniran, izjavila je Elizabeth Dent, viša saradnica na Vašingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.
“Budući da se sve odigralo veoma brzo, rat nije bio predstavljen američkoj javnosti na prihvatljiv način”, rekla je Dent, bivša zvaničnica State Departmenta i Pentagona. “Sada mislim da Trump na neki način čini sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio povratak neprijateljstava, jer je shvatio koliko je rat nepopularan.”
Tokom cijelog sukoba, predsjednik je mijenjao svoje prioritete i viđenja pobjede. Ponudio je nejasnu definiciju primirja, a iznio je i vlastito tumačenje zakona koji zahtijeva odobrenje Kongresa za vojne operacije nakon 60 dana.
Konfuziju djelimično podstiče Trumpova sklonost ka davanju improvizovanih izjava “iz rukava”, koje u suštini kreiraju politiku, smatra Dent. Saradnici poput Rubija i Hegsetha zatim moraju objašnjavati te Trumpove izjave javnosti.
Ovih turbulentnih 24 sata donošenja odluka u Trumpovoj administraciji također odražava spoznaju da će svaka alternativa sporazumu “varirati od neprihvatljive do potpuno katastrofalne” u trenutku ogromne političke važnosti za republikanskog predsjednika, ocijenio je Ali Vaez, direktor za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi.
“Ovo nije administracija koja funkcioniše na osnovu uspostavljenih političkih procesa. Ona funkcioniše na osnovu impulsa. A čini se da je predsjednik sada i umoran od ovog rata i nevoljan da nastavi ulagati svoj politički kapital u njega”, dodao je Vaez.
Oprečne izjave
Proteklih nekoliko dana poslužili su kao pravi primjer toga kako izjave Trumpove administracije mogu djelovati nesinhronizovano i teško za praćenje.
Predsjednik je u nedjelju izjavio da će američke snage sigurno sprovesti stotine blokiranih trgovačkih brodova iz moreuza, koji je Iran praktično zatvorio pucajući na plovila u blizini svoje obale.
U utorak su Hegseth i načelnik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, izjavili da su dva teretna broda pod američkom zastavom prošla tim plovnim putem predvodeći te napore, ali je Iran otvorio vatru na američke brodove, nakon čega je vojska potopila šest malih iranskih napadačkih čamaca.
Na pitanje o obostranoj razmjeni vatre, Hegseth je odgovorio: “Ne, primirje nije gotovo.” Caine je također naglasio da iranski napadi nisu dosegli nivo “ponovnog pokretanja velikih borbenih operacija.”
Rubio je kasnije insistirao na tome da je Trumpov prvi izbor diplomatija.
“Operacija Epski gnjev (Epic Fury) je završena. Ostvarili smo ciljeve te operacije”, izjavio je, misleći na kodni naziv za američko-izraelske napade na Iran. “Ono što bi predsjednik preferirao jeste dogovor.”
Dogovor se činio bližim kada je Trump u utorak navečer na društvenim mrežama objavio da obustavlja operaciju u moreuzu kako bi vidio šta će se desiti s pregovorima. Međutim, u srijedu ujutro, Trump je ponovo zaprijetio Iranu.
“Ako ne pristanu, počinje bombardovanje, i ono će, nažalost, biti na znatno višem nivou i jačeg intenziteta nego ranije”, napisao je na platformi Truth Social.
Američka vojska je u srijedu saopćila da je otvorila vatru i onesposobila iranski naftni tanker dok je pokušavao probiti blokadu iranskog pomorskog saobraćaja.
Još jedan zbunjujući element predstavljaju napori administracije da uvjeri saveznike da rasporede ratne brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.
Trump oštro kritikuje zemlje koje nisu voljne učiniti više, poručujući im da “idu po vlastitu naftu” i izjavljujući da obezbjeđivanje moreuza nije američki posao. S druge strane, zvaničnici administracije počeli su aktivno tražiti pomoć, pritom ublažavajući svoju retoriku.
Rubio je pojasnio da problem nije u nedostatku interesa, već u tome što mnogi nisu u stanju obezbijediti potrebne resurse.
“Mnoge zemlje bi rado nešto preduzele povodom toga. Ali nemaju mornaricu, zar ne? Ili ne mogu stići tamo na vrijeme”, rekao je.
Nakon što je Trump iznenada obustavio ovu inicijativu, dva američka zvaničnika izjavila su da administracija još uvijek odlučuje da li će, i kako, nastaviti s planiranjem, a nakon što je State Department prošle sedmice zemljama uputio formalni zahtjev za podršku.
Zvaničnici, koji su u srijedu govorili pod uslovom anonimnosti kako bi progovorili o internim odlukama, istakli su da se Trumpova najava nije očekivala te da im nisu date detaljne smjernice o tome da li da povuku zahtjeve za podršku.
Američki saveznici poput Velike Britanije i Francuske odbacili su Trumpove nedosljedne sugestije da se vojno uključe. Ipak, predvodili su formiranje zasebne međunarodne pomorske koalicije za obezbjeđivanje moreuza, ali isključivo tek kada prestane prijetnja po pomorski saobraćaj.
Situaciju je dodatno iskomplikovalo Trumpovo putovanje u Peking, zakazano za narednu sedmicu.
“Odlazak u Kinu dok je moreuz zatvoren ponižavajući je za predsjednika Trumpa i stavlja Kinu u nadmoćniju poziciju u odnosu na Sjedinjene Države. To je zato što bi predsjednik Trump morao, kao što je nedavno i učinio, zatražiti pomoć Kine u rješavanju problema koji nije ni postojao prije nego što je on pokrenuo rat”, zaključio je Vaez.
