Osim toga, proveli su 919 detaljnih provjera, a ako se utvrdi nesrazmjer između prihoda i imovine, predmeti se prosljeđuju nadležnom tužilaštvu, poreznoj upravi i SIPA-i.
Tragom nedavno objavljenih podataka iz registra imovine načelnika sarajevskih općina, Uredu za borbu protiv korupcije KS uputili smo pitanja o tome kako funkcioniše sistem provjere, kako se kontrolišu prijavljene vrijednosti nekretnina i šta se dešava kada se imovina vodi kao poklon.
Krivična odgovornost i novčane kazne
Obaveza prijavljivanja imovine definisana je Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija. Za kršenje zakona predviđene su sljedeće sankcije:
– Kazne od 1.000 do 3.000 KM izriču se onima koji ne prijave imovinu u roku od 30 dana od preuzimanja ili prestanka dužnosti, ne ažuriraju podatke u redovnom godišnjem roku (od 1. do 28. februara) ili ne dostave tražene podatke na zahtjev Ureda.
– Kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine za davanja lažnih podataka u prijavi.
Ured je zakonski dužan svake godine detaljno provjeriti imovinu, poklone i izvore prihoda za najmanje 100 nosilaca javnih funkcija.
Kako se prijavljuje imovina i šta ako postoje greške
Imovina se prijavljuje na dva načina:
– Putem štampanog obrasca koji se popunjava, potpisuje i dostavlja Uredu.
– Elektronskim putem preko interneta, nakon čega je nosilac javne funkcije dužan odštampati popunjeni obrazac i fizički ga dostaviti Uredu.
Nakon dostave, podaci se objavljuju u javno dostupnom registru. Ako se utvrdi da je prijava nepotpuna ili da sadrži materijalne greške, Ured daje rok za ispravku.
“Podnosilac prijave se obavještava da je u roku od 15 dana od primanja obavještenja obavezan ispraviti ili dopuniti prijavu”, naveli su iz Ureda za Klix.ba.
Kada u registru uz određene stavke stoji da nema podataka, to znači da nosilac javne funkcije i/ili njegovi srodnici navode da nemaju tu vrstu imovine, finansijskih obaveza itd. Iz Ureda tvrde da provjeravaju istinitost i ovakvih navoda.
Vrijednost i način sticanja imovine
Posebnu pažnju izazivju podaci o procijenjenoj vrijednosti imovine, kao i načinu njenog sticanja. Primjera radi, načelnik općine Centar Srđan Mandić (Naša stranka) prijavio je stan od 103 kvadratna metra u ovoj općini čiju je vrijednost procijenio na 150.000 KM.
Iz Ureda su naglasili da razlika između prijavljene i realne tržišne vrijednosti ne znači nužno nepravilnost, ali da se ta odstupanja razmatraju tokom provjere. Nosilac javne funkcije je dužan u roku od 15 dana dopuniti podatke o vrijednosti ako oni nedostaju.
Iako postoji mogućnost angažovanja vještaka za procjenu imovine, to se radi samo kada postoji opravdana potreba jer bi vještačenje u svim predmetima iziskivalo, kako su naveli, velike budžetske troškove.
Pažnju privlači i prijavljeni način sticanja imovine. Primjera radi, načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić (SDP) prijavila je četiri vrijedne nekretnine koje je stekla kao poklon. Iz Ureda uvjeravaju da se detaljno provjeravaju i ovakvi slučajevi.
“Prikupljaju se i provjeravaju isprave i dokazi o vlasništvu nad imovinom (njena nabavna vrijednost, izvor i vrsta prihoda kojima je imovina kupljena), provjeravaju se isprave i dokazi o prihodima, rashodima i finansijskim obavezama subjekta provjere i sl.”, obrazložili su, dodavši da dokaze upoređuju s podacima drugih nadležnih organa.
Ko se smatra bliskim srodnikom i koja je imovina siva zona
Srodnicima nosioca javne funkcije smatraju se bračni i vanbračni drug, djeca, majka, otac, usvojilac i usvojenik, bez obzira na to da li žive u zajedničkom domaćinstvu. Međutim, obaveza dostavljanja podataka za lica povezana s nosiocima javnih funkcija ne postoji od 2022. godine.
Na pitanje kako verifikuju specifične oblike imovine bez bankarskih ili zemljišno-knjižnih tragova, poput gotovine kod kuće, poljoprivrednog fonda ili udjela u privatnim firmama, iz Ureda su odgovorili za Klix.ba da je riječ o specifičnoj imovini čija je provjera otežana.
Transparentnost i tačnost podataka u registru imovine ostaju jedan od ključnih alata u borbi protiv korupcije i jačanju povjerenja javnosti u rad nosilaca javnih funkcija.
