Naime, izborni sistem na svim nivoima u Bosni i Hercegovini funkcioniše na sličan način. Stranke formiraju kandidatske liste, a birači glasaju primarno za partije, a onda i za kandidate na listama.
Prema izmjenama koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, glasači mogu glasati za maksimalno tri kandidata na kandidatskoj listi jedne stranke.
Svaki glas za određenog kandidata, na kojem se god on mjestu nalazio, automatski ide i samoj stranci, a glasovi za individualne kandidate su važni zbog mogućnosti da osoba s nižeg mjesta na stranačkoj listi “preskoči” svoje kolege.
Ipak, da bi se to desilo, taj kandidat mora dobiti najmanje 20 posto od ukupnog broja glasova za cijelu stranku, a to se u većini slučajeva ne desi.
Zbog toga se dešavaju situacije kao na izborima za Skupštinu Posavskog kantona, gdje je kandidatkinja HDZ-a Svetlana Kamenjaš imala 83 glasa i bila posljednja po tom broju među stranačkim kolegama.
Bez obzira na to, Kamenjaš bi trebala ući u skupštinu jer je bila 9. na listi, a HDZ je osvojio 13 mandata.
Ovo je svakako najeklatantniji primjer, ali je daleko od izdvojenog incidenta. Čak 137 kandidata, na svim nivoima, je ušlo u skupštinu samo na osnovu svog mjesta na stranačkoj listi, dok su bez mandata ostajale njihove kolege s mnogo većom ličnom podrškom.
Od 137 odvojenih slučajeva, dva su zabilježena na državnom nivou.
U izbornoj jedinici 2A za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, HDZ-ova kandidatkinja Antea Čilić je osvojila 3.377 glasova, a ispred nje je ostalo pet kandidata iz iste stranke. Ipak, kako je Čilić bila druga na listi, osvojila je direktan mandat u PS BiH.
Slična situacija desila se u izbornoj jedinici 5A, ali u SDA. Kandidatkinja Mirela Avdić je osvojila direktan mandat sa 6.240 glasova, dok je ispred nje ostalo četiri kandidata. Avdić ulazi zbog činjenice da je bila 2. na stranačkoj listi.
Na nivou entiteta zabilježeno je 13 slučajeva (10 u FBiH i tri u RS-u), a ubjedljivo najviše slučajeva desilo se na nivou kantona, čak 122.
Što se tiče najveće razlike između osobe koja je dobila mandat i kandidata s najviše glasova, ali bez mandata, ta “čast” pripala je Alenu Šeraniću, kandidatu SNSD-a za Narodnu skupštinu RS-a u izbornoj jedinici 3.
Šeranić je osvojio 2.188 glasova te ušao direktno u NSRS kao 4. kandidat na listi SNSD-a. Na istoj listi nalazi se Nikola Šobot koji je osvojio 7.077 glasova, ali je bio 7. na listi, pa nije došao do mandata.
Na nivou kantona, najveća razlika zabilježena je na listi SDA u Srednjobosanskom kantonu. Irma Čorbić je, kao 8. na listi, osvojila 630 glasova i dobila direktan mandat, dok je s čak 4.538 glasova bez mandata ostao Vildan Hajić, koji je bio tek 35. na listi SDA.
U Kantonu Sarajevo, primjer koji se izdvaja je Amra Junuzović-Kaljić, koja je osvojila direktan mandat u Skupštinu KS kao 5. na listi Naroda i pravde, iako je osvojila svega 494 glasova.
Ispred nje je bilo čak 14 kandidata, a od njih je najviše glasova, a da nije dobio mandat, osvojio Omer Osmanović (1.548).
Pored Junuznović-Kaljić, mandate su zahvaljujući svojim pozicijama na listama u KS osvojili Svjetlana Šošić (SDP),
Mehmed Muharemović (SBiH) i Vedrana Vujović (DF).
