Poništeni dogovor, koji je predviđao proizvodnju komponenti za sistem protivzračne odbrane “Željezna kupola” u VW-ovom pogonu u Osnabrücku, jasno pokazuje kako geopolitičke napetosti sve više kroje sudbinu korporativnog sektora.
Predloženi ugovor o proizvodnji između Volkswagena i izraelskog Rafaela propao je nakon direktne intervencije Katara, piše njemački BILD. Katarska investicijska uprava, koja je treći najveći dioničar njemačkog proizvođača automobila, iskoristila je svoj utjecaj kako bi zaustavila ovaj projekat.
Ovim vetom efektivno je poništen memorandum o razumijevanju koji su Volkswagen i Rafael potpisali krajem aprila ove godine.
Prema sada već otkazanom planu, izraelska kompanija je namjeravala koristiti Volkswagenovu tvornicu u Osnabrücku za proizvodnju dijelova za svoj poznati raketni odbrambeni sistem.
Ovaj propali ugovor predstavlja težak udarac za pogon u Osnabrücku, kojem je ovaj posao mogao biti operativni pojas za spašavanje. Njegovim otkazivanjem direktno su ugrožene stotine radnih mjesta u proizvodnji.
Kao glavni razlog za protivljenje ovom aranžmanu, čelnici QIA-e naveli su zategnute diplomatske odnose između Dohe i Izraela.
Snažan utjecaj Katara u nadzornom odboru
Finansijska moć Katara u Volkswagenu je izuzetno značajna:
– 17 posto glasačkih prava pripada Katarskoj investicijskoj upravi.
– 10,4 posto udjela u ukupnom dioničkom kapitalu kompanije.
Ova finansijska poluga daje Dohi ogroman utjecaj na korporativnu strategiju u Wolfsburgu. Mohammed Saif Al-Sowaidi, izvršni direktor katarskog investicijskog fonda, trenutno sjedi u nadzornom odboru proizvođača automobila. Njemu su se pridružila i dva bivša zvaničnika katarske vlade, čime je zacementiran direktni nadzor Dohe nad ključnim korporativnim odlukama.
Ova intervencija naglašava stratešku kompleksnost kapitala iz Zaljevskih zemalja u evropskoj industriji. Poznato je da Katar održava dugogodišnje finansijske veze s Hamasom u Gazi, što dodatno otežava njihova korporativna partnerstva koja uključuju izraelske odbrambene resurse.
Peter R. Neumann, sigurnosni analitičar sa King’s Collegea u Londonu, istakao je da zaljevske države aktivno šire svoj strateški otisak dok njemačka ekonomija posrće. Upozorio je na opasnost od dubokog ekonomskog oslanjanja na državne investicijske fondove iz te regije.
Ovaj spor unutar Volkswagena izazvao je trenutnu lančanu reakciju u drugim sektorima. Izraelski zvaničnici sada pokazuju povećan oprez prema evropskim kompanijama koje u svojoj vlasničkoj strukturi imaju značajne investicije iz Zaljeva.
Tako se predložena akvizicija izraelske brodarske kompanije Zim od strane njemačkog operatera Hapag-Lloyd, vrijedna 4,2 milijarde dolara, suočava s nepremostivim preprekama u Jerusalemu.
Razlog je ponovo vlasnička struktura:
– Katarski državni fond kontroliše 12,3 posto udjela u Hapag-Lloydu.
– Saudijska Arabija drži 10,2 posto udjela.
Izraelski ministar odbrane Israel Katz oštro je kritikovao ovu pomorsku akviziciju, navodeći ozbiljne rizike po protokole nacionalne sigurnosti tokom vanrednih operativnih situacija. Zvaničnici izraelskog sektora odbrane smatraju da bi prijenos strateške logističke infrastrukture na entitet koji ima duboke veze sa Zaljevom predstavljao neprihvatljivu sigurnosnu ranjivost za državu.
