Zajednička izjava nakon samita dvojice lidera navodi da bi američki sistem presretača projektila, baziran na zemlji i u svemiru, mogao ugroziti globalnu stratešku stabilnost. Peking i Moskva kritikovali su i Washington zbog toga što je istekao sporazum koji je ograničavao američke i ruske nuklearne arsenale, a koji je prestao važiti u februaru.
Dok su Xi i Putin usaglašeno nastupili o globalnim sigurnosnim pitanjima, nisu postigli proboj u pregovorima o novom gasovodu kojim bi Rusija mogla više nego udvostručiti isporuke prirodnog gasa Kini.
Riječ je o projektu Snaga Sibira 2, planiranom cjevovodu dugom 2.600 kilometara, kapaciteta 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Mongolije. Ključna pitanja, poput cijene gasa, finansiranja i ugovornih uslova, i dalje su neriješena.
Xi je tokom sedmice održao uzastopne sastanke s Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom, što mu je dalo prostor da Kinu predstavi kao važnog diplomatskog aktera u trenutku kada Washington traži izlaz iz rata s Iranom, a ruske snage ostaju zaglavljene u Ukrajini.
Patricia Kim iz Brookings Institutiona ocijenila je: “Xi zaista djeluje kao lider koji je u snažnijoj poziciji u odnosu i na Putina i na Trumpa.”
Na svečanom dočeku u Velikoj dvorani naroda u Pekingu Xi je poručio da dvije zemlje trebaju promovisati “pravedniji i razumniji” sistem globalnog upravljanja. Putin je rekao da su rusko-kineske veze “dosegle zaista neviđen nivo i nastavljaju da se razvijaju”.
U zajedničkoj deklaraciji dvije strane optužile su Sjedinjene Američke Države i Izrael za kršenje međunarodnog prava napadom na Iran te izrazile protivljenje hegemonizmu i unilateralizmu.
