U okviru projekta Africa2Moon, demonstrator tehnologije pod nazivom Bounced African Low Lunar Sphere, odnosno skraćeno BALLS, sastoji se od tri okrugle sonde koje će na površini Mjeseca formirati radioastronomski niz u području južnog pola. Svaka od metalnih sfera sadrži antene niskofrekventnog radioteleskopa, koje će tražiti signale iz nekih od najstarijih i najudaljenijih dijelova svemira.
Astronomi navode da je daleka strana Mjeseca mjesto s najmanje radio-smetnji u blizini Zemlje, što ga čini savršenom lokacijom za “osluškivanje” svemira bez ometanja. Niz BALLS radit će zajednički na posmatranju niskofrekventnih radiosignala iz svemira, koji se ne mogu posmatrati sa Zemljine površine, rekla je Carla Mitchell, direktorica misije inicijative Africa2Moon i voditeljica programa za Afriku u Južnoafričkom radioastronomskom opservatoriju (SARAO). Mjesec je idealno mjesto za ovakva istraživanja jer se niskofrekventni signali, koji će se mjeriti, ne mogu posmatrati sa Zemlje zbog smetnji koje stvara atmosfera naše planete.
Projekt Africa2Moon odabrala je Kineska nacionalna svemirska administracija u aprilu 2025. godine kao jedan od gotovo desetak međunarodnih tereta misije Chang’e-8.
BALLS će omogućiti posmatranja ispod 20 MHz, koja su sa Zemlje nedostupna zbog izobličenja u ionosferi i radio-smetnji. Niskofrekventni radiotalasi (ispod približno 50 MHz) dolaze iz nekih od najstarijih i najudaljenijih dijelova svemira.
BALLS će služiti kao demonstraciona oprema za buduće lunarne tehnologije i radioastronomske eksperimente. Također će biti demonstrator tehnologije za kompletnu misiju Africa2Moon, koja predviđa postavljanje niza od 55 antena na dalekoj strani Mjeseca.
“Kao djevojčica sam mislila da svemir nije moguć za ljude u Africi. Nikada nisam mislila da ću danas biti ovdje i predstavljati našu lunarnu misiju u NASA-i“, rekla je Mitchell.
Mitchell je opisala godine timskog rada na inicijativi BALLS, koja je napredovala od dokumentacije do stvarnog hardvera, govoreći 22. jula na konferenciji NASA Exploration Science Forum 2026, održanoj u NASA-inom istraživačkom centru Ames, u organizaciji NASA Solar System Exploration Research Virtual Institute (SSERVI).
SARAO je nacionalna radioastronomska ustanova Južnoafričke Republike, koja upravlja objektima kao što su MeerKAT i južnoafrički dio projekta Square Kilometre Array (SKA). SARAO učestvuje u širokom spektru kosmičkih istraživanja, od proučavanja pulsara do istraživanja brzih radio-izboja, tamne materije i tamne energije.
Nakon postavljanja na Mjesec, tri sonde BALLS bit će raspoređene na površini Mjeseca. Signali koje prikupi BALLS bit će poslani kineskom lenderu, a zatim proslijeđeni nazad na Zemlju radi daljnje obrade. Svaki BALLS se sastoji od okruglog okvira nalik žiroskopu napravljenog od međusobno povezanih prstenova, koji okružuju dva velika trouglasta niza solarnih panela s mrežastom teksturom površine. Paneli su usmjereni u suprotnim smjerovima, jedan prema gore, a drugi prema dolje, dajući strukturi unutrašnji oblik nalik tetraedru.
Misiju vodi Foundation for Space Development Africa u saradnji sa SARAO-om, Južnoafričkom nacionalnom svemirskom agencijom, Nacionalnim institutom za teorijske i računarske nauke, kao i institucijama iz Kenije, Gane, Bocvane i drugih dijelova afričkog kontinenta.
Timovi iz kompanije Petrawell u Cape Townu, Aerospace Systems Research Institute pri Univerzitetu KwaZulu-Natal i Electronic Systems Laboratory pri Univerzitetu Stellenbosch učestvovali su u proizvodnji komponenti konstrukcijskih i funkcionalnih modela sistema BALL. Oni su sastavljeni u aprilu 2026. godine kako bi bili isporučeni kineskom timu misije Chang’e-8 na testiranje.
“Moć saradnje, obrazovanja i nade ne smije se potcijeniti kada je riječ o budućnosti Afrike u svemirskoj nauci i tehnologiji”, rekla je Mitchell.
Govoreći o punoj misiji Africa2Moon, koja podrazumijeva postavljanje 55 antena na dalekoj strani Mjeseca, Mitchell je istakla da će i ona zahtijevati posebno lansiranje, kao i prva misija.
Dizajn instrumenata za drugu misiju također bi bio nešto drugačiji.
“Željeli bismo da budu nešto većeg prečnika, pa bi morali biti u ravnoj verziji koja bi se nakon raspoređivanja pretvarala u kuglu, umjesto sadašnje verzije koja putuje u obliku kugle, zbog ograničenog prostora. Raspoređivanje na površini Mjeseca također bi bilo drugačije, odnosno odvijalo bi se samostalnim raspoređivanjem iz landera umjesto pomoću robota. To bi omogućilo brže, nasumičnije i prostorno raspršenije raspoređivanje, što poboljšava naučne rezultate”, dodala je Mitchell.
“Zadivljen sam što se ovo radi s minimalnim budžetom i uz pomoć volontera. To pokazuje koliko je svemir inspirativan, a ako ovaj projekt bude uspješan, potaknut će stvarni razvoj svemirskih aktivnosti na afričkom kontinentu“, rekao je Clive Neal, stručnjak za istraživanje Mjeseca te profesor građevinskog i okolišnog inženjerstva i geonauka na Univerzitetu Notre Dame.
Prisustvujuć predavanju koje je održala Mitchell na nedavnom forumu u NASA-inom istraživačkom centru Ames, Neal je rekao da je šira zajednica stručnjaka za istraživanje Mjeseca spremna pomoći ako bude potrebno.
