Carinski podaci i obavještajni izvori pokazuju da kineske kompanije masovno opskrbljuju Teheran opremom ključnom za proizvodnju dronova, balističkih raketa i vođenje oružanih sukoba.
Prema analizi iranskih carinskih podataka koju je proveo WSJ, samo od početka godine do kraja juna iz Kine u Iran stiglo je oko 1.300 pošiljki komponenata takozvane “dvostruke namjene” – opreme koja se formalno može koristiti u civilne, ali primarno služi u vojne svrhe.
Nakon što je američka mornarica pomorskom blokadom presjekla morske puteve, Kina i Iran uspostavili su intenzivan zračni most preko iranske aviokompanije Mahan Air. Avioni puni GPS uređaja, elektromotora, avionskih dijelova i osjetljive elektronike slijetali su na međunarodni aerodrom “Imam Homeini” u Teheranu. Mnoge pošiljke u carinskim dokumentima nosile su oznaku “Član 119”, koja u iranskom zakonu označava potpunu oslobođenost od carina za uvoz naoružanja i vojne opreme.
Posebno je značajan uvoz hemijskih supstanci poput natrij perhlorata, ključnog sastojka za proizvodnju čvrstog pogonskog goriva za balističke rakete. Analitičari ističu da su ove pošiljke bile presudne za Iran kako bi obnovio svoj raketni arsenal nakon izraelskih udara. Osim toga, kineske komponente direktno su identifikovane u sklapanju iranskih dronova Shahed, koji redovno napadaju američke baze i saveznike u regiji.
Satelitski snimci povezani s pogibijom američkih vojnika
Analiza WSJ-a otkriva i direktnije oblike vojne saradnje. Američki zvaničnici povezali su satelitske snimke nabavljene od kineskih kompanija s iranskim napadom u kojem su poginula tri američka vojnika. Kineske firme također su pokušale dostaviti Iranu moderne prenosive sisteme protivzračne odbrane (MANPADS), koji služe za obaranje borbenih aviona.
Pored vojne opreme, Kina predstavlja jedini preostali spasonosni ekonomski pojas za Teheran. Peking kupuje više od 80 posto ukupnog iranskog izvoza sirove nafte, uprkos rigoroznim američkim sankcijama. Novac prolazi kroz mrežu kompanija u Hong Kongu i kineske banke, a transakcije se sve češće preusmjeravaju u kineske juane preko kineskog platnog sistema CIPS kako bi se izbjegao nadzor Washingtona.
Objava ovih detalja dolazi u izuzetno osjetljivom trenutku, dok Xi Jinping boravi u SAD-u radi samita s Trumpom na kojem su zvanične teme trgovina, vještačka inteligencija i Tajvan. Kineska podrška Teheranu postala je “slon u prostoriji” o kojem obje strane nerado govore javno.
Uprkos pritisku iz Kongresa i pozivima senatora da Trump direktno suoči Xija s dokazima o pomaganju Iranu, Bijela kuća je do sada pokazivala suzdržanost. Trump je nedavno izjavio da vjeruje da se Xi ponaša “prilično dobro” i da od njega ima lična uvjeravanja da Kina ne šalje oružje Iranu, dok je državni sekretar Marco Rubio poručio da će se na samitu voditi “iskren razgovor o svemu što je važno”.
S druge strane, zvanični Peking odbacuje sve optužbe. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da se striktno pridržava međunarodnih pravila, odbacuje “jednostrane američke sankcije” te se oštro protivi pokušajima da se Kina “ocrni i poveže s konfliktom na Bliskom istoku”.
