Istraživanje objavljeno u aprilu u časopisu Journal of the American College of Cardiology, otkrilo je da su bolji rezultati na testu na traci za trčanje povezani s dužim životnim vijekom odnosno godinama provedenim bez bolesti.
Autorica studije Clare Meernik na Medicinskom fakultetu Univerziteta Duke, rekla je da se istraživanje ističe jer je gledalo dalje od odnosa između kondicije i jedne bolesti, što je bio fokus mnogih prethodnih studija.
“Željeli smo razumjeti kako je kondicija srednjih godina povezana s vremenom pojave i akumulacijom više hroničnih stanja, kao i s preživljavanjem”, rekla je.
Mjerenje kardiorespiratorne kondicije
Kako bi istražili povezanost između kondicije u srednjim godinama, dugovječnosti i zdravstvenog vijeka, istraživači su prikupili podatke od više od 24.000 ljudi uključenih u studiju Cooper Centra, dugotrajni program koji prati zdravlje i životne navike sudionika, od 1971. do 2017. Otprilike tri četvrtine sudionika bili su muškarci.
Istraživači su procijenili kardiorespiratornu kondiciju, odnosno koliko dobro srce i pluća opskrbljuju kisikom tokom tjelesne aktivnosti, na temelju prethodnih rezultata sudionika na testu na traci za trčanje provedenom u klinici prije 65. godine.
Kako je Meernik objasnila, sudionici su započeli hodanjem na traci za trčanje koja se postupno povećavala u nagibu i brzini, te su nastavili sve dok nastavak nije postao nesiguran ili pretežak.
Na temelju izvedbe, svaki je sudionik dobio ocjenu “metaboličkog ekvivalenta zadatka” (MET), što je mjera koliko efikasno tijelo koristi kisik tokom vježbanja.
Istraživači su zatim podijelili sudionike u tri kategorije kardiorespiratorne kondicije, nisku, srednju i visoku, i usporedili te nivoe s životnim vijekom i razvojem 11 hroničnih stanja, uključujući bolesti srca, bolesti bubrega, dijabetes i rak.
Šta su istraživači otkrili
Sudionici s višim nivoom kondicije prije 65. godine, za muškarce, najmanje 11 do 15 MET-ova i devet do 12 MET-ova kod žena, kasnije su iskusili značajne koristi za zdravlje i dugovječnost.
Oni u skupini s većom kondicijskom spremom općenito su kasnije i rjeđe razvili bolesti od onih u skupinama s nižom kondicijskom spremom. U prosjeku su živjeli najmanje 1,5 godina više prije razvoja bolesti i ukupno su iskusili devet posto manje bolesti.
Oni u kategoriji bolje tjelesne spremnosti također su imali veću vjerovatnost da će živjeti duže. Studija je otkrila tri posto duži životni vijek među ovom skupinom. Opservacijske studije poput ove ne mogu dokazati uzrok i posljedicu.
Međutim, Jaqueline Gavino, magistrica javnog zdravstva i direktorica odjela za fitness u Pritikin Longevity Centru, koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da ova studija ima nekoliko prednosti, ističući veliki uzorak, objektivno mjerenje kardiorespiratorne kondicije putem testiranja na traci za trčanje i dugoročno praćenje koje povezuje fitness sa zdravstvenim vijekom, opterećenjem bolestima i životnim vijekom.
“Osim toga, istraživači su otišli dalje od same smrtnosti i ispitali zdravstveni vijek, što je puno značajniji ishod dugovječnosti”, dodala je.
Ipak, vrijedi istaknuti nekoliko ograničenja, prema Justinu J. Fiutemu, fiziologu i saradniku na Univerzitetu Case Western Reserve.
“Populacija je prvenstveno iz područja Dallasa u Teksasu, što može ograničiti generalizaciju. Osim toga, sudionici su bili pretežno bijelci, imali su pristup preventivnoj zdravstvenoj skrbi i općenito su bili u boljoj formi od šire populacije SAD-a”, rekao je Fiutem.
Kako poboljšati kardiorespiratornu kondiciju
Kako biste dobili osjećaj za vlastitu kardiorespiratorni nivo kondicije, Meernik je rekla da ne bi preporučila pokušaj ponavljanja testa na traci za trčanje bez nadzora obučenog zdravstvenog stručnjaka.
Umjesto toga, predložila je procjenu nazvanu Cooperov test, koji uključuje provjeru koliko krugova možete pretrčati u 12 minuta, a zatim korištenje te udaljenosti za procjenu nivoa kondicije pomoću online kalkulatora.
Neki fitness trackeri također procjenjuju nivo kondicije, često mjerenu kao VO2 max, ali rekla je da se tačnost tih metrika još uvijek proučava.
Ako vam treba poboljšati kardiorespiratornu kondiciju, Gavino je rekla da vam širok raspon tjelesnih aktivnosti može pomoći, uključujući aerobne aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja i intervalnog treninga. Ključno je, složili su se Gavino i Fiutem, dosljednost.
“Dugoročno pridržavanje aktivnog načina života ono je što održava poboljšanja u kondiciji i općem zdravlju“, rekao je Fiutem.
Pokušajte stvoriti naviku kretanja u kojoj uživate i postupno se približavajte preporučenim smjernicama za kondiciju:
– 150 do 300 minuta sedmićno aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta
– 75 do 150 minuta sedmično aerobne aktivnosti visokog intenziteta ili
– kombinacija oba raspoređena tokom cijele sedmice.
Ne zaboravite također da je kardiorespiratorna kondicija samo jedan dio slagalice zdravog starenja. Fiutem i Gavino primijetili su da faktori načina života poput prehrane, osjećaja svrhe, društvenih veza i upravljanja stresom također igraju važnu ulogu u zdravlju i dugovječnosti.
