Dok osiguravajuća društva zanima vaša fizička sigurnost i vjerovatnoća nesreće ili bolesti, banke primarno posmatraju stabilnost vaših finansija.
Banke procjenjuju koliko su rizična zanimanja njihovih klijenata, ali iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine ukazali su da banke zanimanja ne klasifikuju kao (ne)rizična kako to čine osiguravajuća društva pri davanju polisa osiguranja.
Osiguravajuća društva koriste aktuarski proračun – ako ste, na primjer, građevinski radnik koji radi na visini, automatski ste klijent visokog rizika jer je statistička šansa za povredu na radu velika, što direktno utječe na cijenu polise.
S druge strane, bankarstvo funkcionira na bazi kreditnog rizika. Iz Udruženja banaka tvrde da je to slučaj i prilikom razmatranja kreditiranja. Ne polazi se od toga čime se neko bavi, nego koliko je izgledno da će tokom otplate kredita nastaviti ostvarivati prihode potrebne za otplatu kredita.
Suština bankarske procjene: Kreditni profil
Banci nije presudno šta radite, već kakav je kontinuitet priliva prihoda. Njihov fokus je na finansijskoj održivosti.
“Procjenjuje se ukupni kreditni rizik, sposobnost klijenta da uredno izmiruje obaveze. U toj procjeni važni su visina, redovnost i stabilnost primanja, postojeća zaduženost, kreditna historija i namjena kredita”, dodaju.
Osim toga, kako su istakli, procjenjuje se finansijska stabilnost i poslovna održivost poslodavca klijenta.
Zašto vas jedna banka odbija, a druga prihvata
Za razliku od osiguravajućih društava, banke imaju mnogo veću fleksibilnost i autonomiju u kreiranju svojih internih pravila.
Podsjetili su da se kreditni rizik procjenjuje na osnovu propisa jedne države, međunarodnih standarda i dobrih praksi banaka. Pored toga, kako su naglasili, svaka banka razvija svoju metodologiju procjene rizika, što znači da se pojedine stavke mogu različito vrednovati.
Istakli su šta može biti posljedica različitog vrednovanja pojedinih stavki.
“Zbog toga se može dogoditi da dvije banke različito procijene kreditnu sposobnost iste osobe. To ne znači da jedna banka određeno zanimanje smatra rizičnim, a druga ne. Razlike najčešće proizilaze iz ukupne procjene klijentovog profila, načina vrednovanja pojedinih faktora rizika ili specifičnosti kreditnog proizvoda”, obrazložili su.
Iz Udruženja banaka su ukazali da banke često imaju svoje procjene i evidencije poslodavaca, posebno kada su poslodavci i sami klijenti banke.
Uvjeravaju da se tako procjena može učiniti efikasnijom, ali da se time ne zamjenjuje individualna analiza svakog pojedinačnog zahtjeva.
Ne postoji univerzalna lista zanimanja
Kako su naveli iz Udruženja banaka, ne postoji univerzalna lista zanimanja koja se smatraju visokorizičnim ili niskorizičnim. Osvrnuli su se na ono što je bankama bitnije.
“Mnogo više pažnje posvećuje se stabilnosti i predvidivosti prihoda nego samoj profesiji. Na primjer, onaj ko ostvaruje prihode kroz ugovor o djelu, povremene angažmane, sezonske poslove ili djelatnosti koje značajno ovise o tržišnim kretanjima može biti procijenjen drugačije od osobe koja ima dugoročne i stabilne izvore prihoda”, objasnili su.
No, podsjetili su, i unutar iste profesije mogu postojati značajne razlike između pojedinaca, zbog čega bi bilo pogrešno generalizovati i određena zanimanja unaprijed svrstavati u rizične kategorije.
Ponovili su da zanimanje samo po sebi rijetko predstavlja odlučujući faktor. Zanimanje može biti jedan od indikatora koji banci, naveli su, pomaže da bolje razumije prirodu i održivost prihoda, ali ono se uvijek posmatra u širem kontekstu ukupnog finansijskog profila klijenta.
Također uvjeravaju da suština procjene kreditne sposobnosti nije pronaći razlog da se kredit ne odobri, nego odgovorno procijeniti da li je planirano zaduženje održivo i za klijenta i za banku.



