Ovogodišnje obilježavanje predstavlja drugu komemoraciju u sjedištu Ujedinjenih nacija od usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282 u maju 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici.
Usvajanjem Rezolucije međunarodna zajednica jasno je potvrdila da sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja univerzalnu civilizacijsku obavezu te da očuvanje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova ostaje ključni preduslov za izgradnju trajnog mira, povjerenja i odgovornosti. Istovremeno,
Rezolucija je uspostavila trajni međunarodni okvir za njegovanje kulture sjećanja i obrazovanje budućih generacija, uz jasno opredjeljenje međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi svim pokušajima negiranja genocida, historijskog revizionizma i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Takve pojave ne predstavljaju samo negiranje pravosnažno utvrđenih činjenica, već i direktno narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih te predstavljaju ozbiljnu prepreku izgradnji povjerenja, pomirenja i trajnog mira.
Komemoraciju je vodio podsekretar Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida Chaloka Beyani. U okviru programa upriličena su svjedočenja preživjelih žrtava genocida Emine Sinanović i Hasana Hasanovića, obraćanje u ime generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa, obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, kao i videoobraćanje predsjednice 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Annalene Baerbock.
Svjedočenja preživjelih još jednom su ukazala na trajne ljudske posljedice genocida u Srebrenici, podsjećajući na značaj očuvanja sjećanja na žrtve i poštivanja činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, kao temelja odgovornog suočavanja s prošlošću.
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija potvrđuje da njegovanje kulture sjećanja nije odgovornost samo Bosne i Hercegovine, već zajednička obaveza međunarodne zajednice.
Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena očuvanju dostojanstva žrtava, njegovanju kulture sjećanja i jačanju međunarodne saradnje u promociji mira, pravde i poštovanja međunarodnog prava.
Prenošenje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova budućim generacijama i njegovanje sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici predstavljaju jedan od ključnih doprinosa globalnim naporima usmjerenim na prevenciju genocida i drugih najtežih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
