Novo istraživanje, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, iskoristilo je prirodni eksperiment. Ispitivano je šta se dešava sa crijevnim bakterijama kod pacijenata oboljelih od raka koji su hospitalizirani i liječeni dugotrajnim antibioticima prije transplantacije matičnih ćelija.
Budući da su pacijenti jeli samo hranu pripremljenu u bolnici, istraživači su tačno znali šta i koliko hrane jedu – što je rijetkost u studijama ishrane, koje se obično oslanjaju na to da se učesnici sjećaju šta su jeli satima ili danima ranije, nešto u čemu su ljudi poznati po lošoj sposobnosti.
Crijevni mikrobiom se sastoji od biliona bakterija, virusa i drugih mikroba koji naseljavaju ljudska crijeva. Ovi sitni organizmi obavljaju mnoštvo funkcija, uključujući pomoć u probavi, proizvodnju esencijalnih vitamina i ulogu u imunološkoj funkciji. Nauka je pokazala da mikrobiom također komunicira s mozgom kako bi proizvodio neurotransmitere poput serotonina, koji su važni za san, raspoloženje i nivo stresa.
Studije su pokazale da broj i raznolikost bakterija koje žive u crijevima uveliko zavise od ishrane. Ljudi koji jedu raznovrsnu, biljnu hranu bogatu vlaknima imaju tendenciju da imaju veću raznolikost organizama u crijevima u poređenju sa onima koji jedu hranu bogatu prerađenom hranom. Općenito, što je nečiji mikrobiom raznolikiji, to je zdraviji. Gusta, raznolika zajednica bakterija u crijevima može spriječiti loše faktore – zvane patobionti – da preuzmu kontrolu i izazovu bolest.
“Jedna od stvari koja razlikuje ovu studiju od drugih koje su prethodno objavljene jeste da se pacijentima mijenja mikrobiom, a i njihovo nutritivno stanje je poremećeno liječenjem raka”, rekao je autor studije dr. Jonathan Peled, ljekar i naučnik u Memorijalnoj bolnici Sloan Kettering.
Istraživanje, koje su vodili naučnici iz Centra za rak Memorial Sloan Kettering i Langone Health-a sa NYU u New Yorku, te Centra za rak City of Hope u Los Angelesu, proučavalo je šta se dešava nakon što antibiotici i bolnička hrana destabilizuju i poremete normalnu crijevnu floru. Ovo stanje poremećaja koristili su kao prozor za sagledavanje uticaja određenih vrsta hrane na sastav crijevnog mikrobioma.
Promatrali su odnos između širokih kategorija makronutrijenata poput masti, ugljikohidrata i vlakana, te različitih vrsta crijevnih bakterija. Također su proučavali učinke specifičnih namirnica poput piletine, jabuka i čokoladne torte.
“Tema koja se stalno ponavljala bila je da što više slatke hrane jedete, bez obzira na vrstu šećera – s posebno štetnim efektima dodanih šećera – činilo se da to zaista djeluje sinergijski s antibioticima u smislu oštećenja mikrobioma”, rekao je Peled.
Studija je podatke prikupila iz više od 1.000 uzoraka stolice, prikupljenih od 173 pacijenta, koji su pojeli više od 9.400 obroka pripremljenih u bolnici.
U svim slučajevima, što je pacijentov režim antibiotske terapije bio intenzivniji, to je veći gubitak raznolikosti u njegovom mikrobiomu.
Otkrili su da većina vrsta hrane nije povezana s promjenama u raznolikosti bakterija koje se nalaze u crijevima. Međutim, slatkiši – koje su istraživači definirali kao šećere, te zaslađena hrana i pića – bili su druga priča. Za svako povećanje konzumacije slatkiša od 100 ml tokom liječenja antibioticima, raznolikost mikrobioma pacijenta izmjerena u uzorku stolice smanjila se za oko 24 posto, pokazala je studija.
