Cilj ovog poteza je smanjenje pritiska na globalna energetska tržišta i obaranje cijena goriva u SAD-u.
Prema navodima američkih zvaničnika koji su govorili za The Wall Street Journal, Bijela kuća je promijenila svoj primarni cilj. Umjesto dosadašnjeg insistiranja na širem nuklearnom sporazumu, Washington se sada fokusira na obnavljanje komercijalnog brodskog saobraćaja kroz ovaj ključni energetski koridor.
Sjedinjene Američke Države sada vide nastavak nesmetanog pomorskog tranzita kao glavni preduslov za proglašenje kraja sukoba.
Ovaj zaokret dolazi nakon privatnih razgovora u kojima je predsjednik Trump obavijestio svoje visoke savjetnike da formalni nuklearni pakt više nije strogi preduslov za prekid neprijateljstava.
Zvaničnici Bijele kuće vjeruju da su prethodni zračni udari već uništili tri glavna iranska nuklearna postrojenja. Time je neutralisan trenutni kapacitet Teherana za obogaćivanje uranijuma, dok su preostali materijali duboko pod zemljom i trenutno nedostupni. Washington procjenjuje da će američko obavještajno praćenje, uz stalnu prijetnju vojnom akcijom, biti dovoljno kao dugoročno sredstvo odvraćanja od bilo kakvog pokušaja Irana da obnovi svoju nuklearnu infrastrukturu.
Teheran traži visoku cijenu
Međutim, osiguravanje izlazne strategije zakomplikovano je sve većim zahtjevima iranskih zvaničnika postavljenim tokom vikenda.
Mohammad Bagher Zolghadr, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je da Teheran zahtijeva trajni prekid vojnih akcija, povlačenje američkih trupa, ukidanje pomorskih blokada, milijarde dolara ratne odštete i odmrzavanje globalnih sredstava prije nego što se brodski saobraćaj nastavi.
Teheran je također tražio zabranu prolaska američkim ratnim brodovima kroz ovaj plovni put, te uvođenje tranzitnih taksi za komercijalne brodove, što je Washington kategorički odbio.
“Iranci su potpuno uvjereni da Trump želi izlaz i da je fokusiran na otvaranje moreuza, zbog čega igraju izuzetno oštro,” rekao je Gregory Brew, stručnjak za Iran iz Eurasia Group.
Bijela kuća se suočava sa sve većim unutrašnjim pritiskom da riješi ovu krizu uoči nadolazećih izbora za Kongres (tzv. “midterms”). Prosječna cijena goriva u SAD-u zadržava se na visokih 4,02 dolara po galonu, što je znatno više u odnosu na predratne nivoe.
Iako je Trump nedavno izjavio da su američki vojni ciljevi u potpunosti ostvareni, sporadični napadi dronovima i projektilima u moreuzu i dalje traju. Nedavni napad na brod koji su prijavili Ujedinjeni Arapski Emirati potvrđuje da ovi incidenti i dalje blokiraju komercijalni saobraćaj i destabilizuju globalna energetska tržišta.
“Nedavni oštri zahtjevi Irana za otvaranje moreuza otežavaju predsjedniku da pronađe izlaz iz sukoba kojim bi sačuvao ugled,” izjavila je Mona Yacoubian, direktorica programa za Bliski istok pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Uprkos zastoju u pregovorima, američki zvaničnici ističu da Washington ostaje otvoren za neograničeni prekid vatre i ukidanje lučkih blokada ukoliko se pomorske rute u potpunosti obnove. Na taj način, SAD bi zadržale ekonomski pritisak na Iran, dok bi istovremeno osigurale izlaz iz rata.
