Cijena bakra dosegnula je krajem prošle i početkom ove godine rekordne razine, s vrhuncima iznad 13.000 eura po toni. Posljedica se osjeti na mjestima na kojima se ne bi očekivala: na željeznici, u podzemnim elektroinstalacijama, na krovovima i na punjačima za automobile. Krađa nekoliko metara kabla ume koštati stotine hiljada.
Bakar je metal bez kojeg savremena infrastruktura ne radi.
Nalazi se u signalnim kablovima, uzemljenju i vodovima kojima se prenosi struja. Bez njega vozovi nemaju ni napajanje ni komunikaciju, pa jednostavno stoje.
Isto vrijedi i za elektrodistribuciju, telefonske mreže i punjače za električna vozila.
Zbog toga je svaka krađa bakra istovremeno i prekid nečega što ovisi o njemu.
Četrdeset četiri funte za štetu od sedamdeset pet hiljada
Nesrazmjer je ono što ovu pojavu čini posebnom, i najbolje se vidi na jednom slučaju.
Dvojica muškaraca ukrala su nekoliko metara signalnog kabla na pruzi između Londona i Edinburga.
Za taj bakar dobili su 44 funte u gotovini.
Posljedica je bila da je poremećeno preko stotinu vozova, a hiljade putnika je kasnilo. Šteta za upravitelja pruge iznosila je 75.000 funti. Obojica su osuđena na po tri godine zatvora.
To je odnos od otprilike jedan prema hiljadu sedamsto.
Trideset tri hiljade minuta kašnjenja u jednoj godini
Brojke iz cijele Evrope pokazuju razmjere.
U Belgiji je 2022. zabilježeno 466 krađa kablova, koje su izazvale 33.169 minuta kašnjenja i oko sedam miliona eura štete.
Njemačka željeznica prijavljuje oko 450 slučajeva krađe metala godišnje, uz štetu koja se mjeri milionima. Samo od početka ove godine u Njemačkoj je zabilježeno preko 900 slučajeva krađe kablova na više od 130 lokacija.
U Francuskoj su krađe metala u jednoj godini uticale na preko 40.000 vozova.
U Velikoj Britaniji je u jednoj finansijskoj godini zabilježeno 84.390 minuta kašnjenja zbog krađe bakra, dakle blizu šezdeset dana.
Zašto cijena raste i neće pasti
Rast cijene nije prolazan i ima jasan uzrok.
Bakar je osnovni materijal za sve što se odnosi na struju, a potražnja raste iz tri smjera odjednom.
Prvi je prelazak na električna vozila, jer jedan električni automobil sadrži višestruko više bakra od onog s motorom na gorivo.
Drugi su obnovljivi izvori, jer vjetroelektrane i solarni sistemi traže ogromne količine kablova.
Treći su podatkovni centri za vještačku inteligenciju, koji troše i traže napajanje kakvo dosad nije bilo potrebno.
Zbog toga se očekuje da cijena ostane visoka i kroz ovu godinu.
Krovovi, oluci i lampe s grobalja
Kradu se oluci, krovni limovi, bakar s crkvenih krovova, pa i lampe s grobalja.
U posljednje vrijeme metom su postali i punjači za električne automobile, i to je pojava koja raste zajedno s brojem punjača.
Način rada je uglavnom isti. Kablovi se odnesu, plastična izolacija se spali da bi se došlo do metala, a bakar se zatim prodaje otpadu, često izvan zemlje u kojoj je ukraden.
Kad krađa postane opasna po život
Postoji strana ove pojave koja se rijetko spominje.
Kablovi se ponekad kradu s instalacija koje su pod naponom.
Direktor jedne kanadske elektrodistribucije opisao je to kao ozbiljan rizik i za same kradljivce i za radnike koji poslije moraju popravljati ono što je dirano.
U Belgiji je ovog proljeća jedan slučaj završio smrću. Trojica su prevozila teret bakra čamcem, čamac je potonuo pod težinom, a jedan čovjek se utopio.
Kablovi koji se obilježavaju nevidljivim kodom
Odgovor infrastrukturnih kompanija je tehnički.
Njemačka željeznica počela je obilježavati šine, kablove i opremu brojčanim kodom koji se golim okom ne vidi.
Kod se sastoji od mikročestica koje postanu vidljive tek pod posebnim svjetlom, pa se ukradeni materijal može povezati s mjestom krađe i kada je izolacija spaljena.
Slične metode koriste i druge zemlje, uključujući obilježavanje pomoću vještačke DNK.
Uz to se traži i zabrana gotovinskog plaćanja kod otkupljivača otpada, jer se time uklanja glavni razlog zbog kojeg je posao isplativ.
Britanska transportna policija je u jednom periodu tu pojavu stavila na drugo mjesto po prioritetu, odmah iza terorizma.
Pratite nas na društvenim mrežama
