Tokom sastanka potpisana su dva važna memoranduma, o saradnji u oblasti energetike, te o razumijevanju i saradnji u oblasti obrazovanja.
Uoči samog sastanka, ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će memorandum o energetici “otvoriti važne nove perspektive za energetsku bezbjednost zemlje, jer podrazumijeva izgradnju novih plinskih interkonektora”.
Kako je potvrđeno iz američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa, ovaj dijalog odražava “novo doba odnosa dvije zemlje” te predstavlja znak obostrane predanosti proširenju i produbljivanju partnerstva.
“Kroz dijalog, Sjedinjene Države i Srbija radit će na zajedničkim ciljevima, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširene poslovne i obrazovne veze, te izgradnju prosperitetnije budućnosti”, istaknuto je iz State Departmenta.
Geopolitički ciljevi: Kosovo i suzbijanje ruskog utjecaja
O pokretanju strateškog dijaloga, koji u praksi obuhvata širok spektar tema od ekonomije, preko sigurnosti, do vanjske politike, govorilo se još u augustu 2025. godine. Srbija već od septembra 2024. godine ima potpisan strateški sporazum o energetici sa SAD-om, a početkom ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da je Washington pred Beograd postavio dva “formalna zahtjeva” za početak dijaloga, jedan politički i jedan energetski.
Jasno je da Washington kao jedan od ključnih interesa na Zapadnom Balkanu vidi suzbijanje kineskog i ruskog utjecaja. Smanjenje energetske ovisnosti regije od Rusije našlo se i među glavnim ciljevima američkog Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane.
Također, Sjedinjene Države kroz ovaj dijalog teže i momentalnom napretku u odnosima Srbije i Kosova. Washington i dalje insistira na postizanju konačnog sporazuma između dvije zemlje koji bi trebao biti zasnovan na uzajamnom priznanju.
Tema koja je posebno obilježila odnose dvije države u posljednjih godinu i po jesu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva. Podsjetimo, ruski vlasnici drže 56,15 posto udjela u NIS-u, od čega 44,85 posto pripada državnom Gaspromnjeftu.
SAD su početkom 2025. godine uvele sankcije NIS-u kako bi spriječile Rusiju da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Međutim, primjena sankcija se već duže od godinu dana odgađa otkad se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac. Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) periodično obnavlja licencu, a posljednji put je to učinjeno 30. juna na dodatnih 30 dana.
Pregovori o prodaji ruskog udjela u jedinoj naftnoj rafineriji u Srbiji još traju, a Vlada Srbije i mađarski MOL su polovinom juna potpisali Ugovor o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije.
