Svjetska meteorološka organizacija (WMO) također prognozira pregrijavanje Arktika koji će se zagrijati za skoro 3 stepena Farenhajta (1,66 stepeni Celzijusa) od sada do 2030. godine, te opasnu sušu s potencijalnim šumskim požarima u Amazoniji, ključnom dijelu prirodne odbrane Zemlje za ublažavanje klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Toplija planeta zbog sagorijevanja uglja, nafte i gasa znači ekstremnije vremenske prilike, uključujući poplave, suše i toplotne valove, rekli su naučnici.
Projekcije klimatske agencije UN-a i Meteorološkog ureda Velike Britanije navode da postoji 75 posto šanse da će prosječna globalna temperatura između 2026. i 2030. godine premašiti 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Taj prag je dogovorena granica zagrijavanja, u prosjeku tokom 20 godina, postavljena Pariškim klimatskim sporazumom 2015. godine.
Naučni izvještaj UN-a nekoliko godina kasnije detaljno je opisao kako premašivanje te granice od 1,5 znači veću vjerovatnoću smrti, opasnosti i gubitka vrsta. Iako se radi o samo nekoliko desetina stepena, neki ekosistemi planete, poput korala i glečera, ne mogu podnijeti to opterećenje.
Postoji 91 posto šanse da će barem jedna od narednih pet godina premašiti prag od 1,5 stepeni i 86 posto šanse da će jedna od tih godina oboriti rekord za najtopliju godinu na Zemlji postavljen 2024. godine, navodi se u izvještaju WMO-a. WMO predviđa da će svaka godina od sada do 2030. biti između 1,3 stepena Celzijusa i 1,9 stepeni Celzijusa toplija u odnosu na period s kraja 1800-ih godina.
“Važno je napomenuti da (1,5) nije neka vrsta ivice litice sa koje ćemo pasti”, rekla je koautorica izvještaja Melissa Seabrook, klimatska naučnica u Meteorološkom uredu Velike Britanije. “Svakih 0,1 stepeni ima sve teže i teže posljedice”.
Ona je ukazala na nezapamćene majske vrućine u Evropi ove sedmice.
Cijela godina ili više iznad granice od 1,5 stepeni “znači čitav niz ekstremnih vremenskih pojava, vjerovatno mnogo njih tako toplih/vlažnih/suhih da to premašuje sve što smo iskusili u prošlosti i samim tim presudno, sve ono što su naše urbanističko planiranje, poljoprivreda itd. predvidjeli”, navela je u e-mailu klimatska naučnica s londonskog Imperial Collegea Friederike Otto, koja nije učestvovala u kreiranju izvještaja. “To će značiti da će mnogi ljudi izgubiti živote, očekuju nas brojni cjenovni šokovi kada je u pitanju hrana, kao i intenzivniji šumski požari”.
Skoro sve kratkoročnije prognoze najavljuju skoro formiranje snažnog El Niña, prirodnog zagrijavanja dijelova centralnog Pacifika koje mijenja vrijeme širom svijeta i podiže globalne temperature. Izvještaj WMO-a navodi da bi se on mogao protegnuti sve do 2028. Zbog toga, Seabrook je rekla da će 2027. vjerovatno oboriti toplotni rekord iz 2024. godine.
A ako narednih pet godina u prosjeku bude preko 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog doba, to znači da će se Zemlja zagrijati za četvrtinu stepena Celzijusa u jednoj deceniji, što je brže od prethodnih stopa zagrijavanja. One su bile bliže dvjema desetinama stepena Celzijusa po deceniji.
Klimatski naučnici raspravljaju o tome da li se globalno zagrijavanje ubrzava, “što je očigledno prilično zastrašujuće”, i ako se ove projekcije ostvare, to bi dalo dodatne dokaze onima koji uočavaju ubrzanu stopu promjena, rekla je Seabrook.
Projekcije, zasnovane na usrednjavanju oko 200 pokretanja kompjuterskih simulacija pomoću 13 različitih klimatskih modela iz raznih zemalja, pokazuju da zagrijavanje na Arktiku raste 3,5 puta brže nego na ostatku planete, jer ima manje leda i snijega koji bi reflektovali sunčevo zračenje u svemir, rekla je Seabrook. To postaje začarani krug.
“Kako temperatura raste, topi se sve više morskog leda, a to samo pogoršava situaciju”, rekla je Seabrook.
Zime na Arktiku od 2020. do 2025. godine su u prosjeku bile toplije za 1,2 stepena Celzijusa u odnosu na prosjek od 1991. do 2020. WMO predviđa da će narednih pet zima u prosjeku biti za 2,8 stepeni Celzijusa toplije od te nedavne normale, rekla je Seabrook.
Izvještaj također prognozira da će se arktički morski led nastaviti smanjivati ljeti.
Izvještaj predviđa još toplije i neuobičajeno sušnije uslove u slivu Amazona, a to bi moglo biti pogubno i za lokalno stanovništvo i za planetu u cjelini, rekla je Seabrook.
Ljudi se oslanjaju na Amazoniju zbog vode, a topliji i sušniji uslovi bi trebali povećati rizik od šumskih požara, rekla je Seabrook, prijeteći da pretvore Amazoniju, koja trenutno usisava ugljen-dioksid koji zadržava toplotu iz atmosfere, u region koji pogoršava taj problem.
Područje Sahela u Africi, koje je bilo izuzetno suho, vjerovatno će dobiti više kiše nego inače, a to bi moglo dovesti do poplava, rekla je Seabrook.
Zvaničnici Ujedinjenih nacija izjavili su da napori za suzbijanje klimatskih promjena nisu bili dovoljni.
“Uprkos napretku posljednjih godina, jasno je da globalno zagrijavanje i dalje nadmašuje globalne napore da se ono obuzda, a nesnosne temperature u Evropi, Indiji i drugdje iznova pokazuju brutalne ljudske i ekonomske posljedice toga što čovječanstvo i dalje sagorijeva kolosalne količine uglja, nafte i gasa”, rekao je šef UN-a za klimu Simon Stiell povodom izvještaja WMO-a.
“Bilo da su u pitanju ekstremne vrućine, mega-oluje, poplave, masovni šumski požari ili suše koje pogađaju opskrbu hranom i cijene”, rekao je on, “svaka nacija već plaća ogromnu cijenu zbog ove globalne klimatske krize”.
