Misteriozna zubna bolest napada milione djece, roditelji ne mogu ništa učiniti

MIH utiče na to kako se određeni zubi odraslih formiraju u ranom djetinjstvu. Nije uzrokovano nedostatkom pranja zuba, šećerom ili lošim stomatološkim navikama, već nečim što remeti formiranje zubne cakline prije nego što zubi uopće niknu, piše Videnskab.dk.

Kako prenose mediji, ovo stanje pogađa 28% djece u Skandinaviji i jedno je od najraširenijih stomatoloških stanja. Studije pokazuju da je vrlo čest širom Evrope, dok se čini da predstavlja manji problem u Africi i Aziji.

Istraživači još uvijek pokušavaju shvatiti zašto je to slučaj, iako se sumnja da je to uglavnom zbog razlika u dijagnozi i izvještavanju, zajedno s prevalencijom bolesti u ranom djetinjstvu i genetskim faktorima.

Trenutno, MIH je još uvijek svojevrsna zagonetka za stomatologiju. Zna se da pogađa značajan broj djece i da može trajno oslabiti i promijeniti boju njihovih zuba u odrasloj dobi.

Ali ne razumije se u potpunosti zašto se kod nekih djece javlja, a kod drugih ne. Ono što je, međutim, jasno je da je češća nego što mnogi ljudi misle, prenosi Conversation UK.

Zubna caklina je tanki vanjski sloj naših zuba i najtvrđi materijal u tijelu. Ali kod djece s MIH-om, razvoj zubne cakline je poremećen, što je ostavlja s manje minerala.

Ovaj poremećaj se javlja rano u djetetovom životu, dok se zubi formiraju unutar vilice. Obično se to dešava od rođenja do otprilike druge godine života.

Kao rezultat toga, zubi izgledaju drugačije i mogu se lakše slomiti.

Najčešće je zahvaćena caklina na prvim stalnim molarima, takozvanim šestogodišnjim molarima, i prednjim zubima.

Pored vidljivih znakova, djeca mogu izbjegavati pranje zuba jer ih boli – i mogu otkriti da hladna i vruća hrana ili pića uzrokuju osjetljivost zuba.

Istraživanja ukazuju na pet mogućih uzroka MIH-a:

– dugotrajna upotreba antibiotika

– faktori okoline, poput zagađenja zraka i nedostaci, na primjer vitamina D, koji mogu utjecati na sposobnost tijela da formira jaku zubnu caklinu

– moguća genetska ranjivost, što znači da neka djeca mogu biti jednostavno podložnija od druge.

Prije svega, važno je znati da se, sa znanjem koje danas imamo, sama MIH ne može spriječiti. Dakle, kao roditelji, ne možete ništa učiniti da spriječite pojavu ovog stanja.

Uprkos tome, postoje stvari koje možete učiniti da pomognete. Najočitija stvar je pranje zuba i upotreba paste za zube s fluoridom. Ovo je izuzetno važno jer je zubna caklina mekša kod male djece, pa je zube teže održavati čistima i oni su izloženi većem riziku od karijesa.

Također je važno pomoći djetetu da razvije dobar odnos sa stomatologom. Korisno je pozitivno govoriti o tome šta stomatolozi rade za zube: naime, pomažu im da ih bolje zaštite kako ne bi boljeli ili se lomili. Također je važno reći djetetu da treba reći gdje i kako ga zub boli, ako ga boli.

Ako vaše dijete ima MIH, stomatolog će procijeniti koliko je stanje opsežno i klasificirati zahvaćene zube kao blage, umjerene ili teške.

Kutnjaci s blagim MIH-om tretiraju se koncentriranim fluoridnim gelom ili se zatvaraju prozirnim plastičnim premazom kako bi se zaštitili od karijesa, ili oboje.

Kutnjaci s umjerenim MIH-om dobit će privremene plombe, a budući da je zub vrlo osjetljiv, potrebna je anestezija.

Kutnjaci s teškim MIH-om dobijaju plombe, a u najtežim slučajevima i krunicu od nehrđajućeg čelika. To je vrsta folijske kapice koja štiti zub od loma, karijesa i boli.

U rijetkim slučajevima, stomatolog može predložiti potpuno vađenje zuba ako je dugoročna prognoza previše loša. To se obično dešava između osme i desete godine života.

Prednji zubi obično imaju samo blagi do umjereni MIH i stoga se često ne liječe u početku.

Kada djeca sa MIH-om malo odrastu, često traže estetskiji tretman. To obično uključuje izbjeljivanje u kombinaciji s novijom vrstom tretmana u kojem se tanka, tekuća smola može infiltrirati u zubnu caklinu.

Smola će popuniti prazne prostore u strukturi cakline i tako će prividna promjena boje nestati, ostavljajući zub normalne, glatke boje krunice.

U odrasloj dobi, teško pogođeni kutnjaci mogu imati koristi od krunice ili porculanskog inleja.

Da bismo se zaista pozabavili ovim stanjem i njegovim utjecajem na dječje zube, prvo nam je potrebna jasnija slika o tome koliko je ono zapravo rasprostranjeno. To znači snažnije i dosljednije studije – i bolji dogovor u cijeloj struci o tome kako se stanje dijagnosticira i bilježi.

Istovremeno, istraživači i dalje rade na tome da odgovore na neka od najosnovnijih pitanja: koji su ključni okidači? I zašto se kod neke djece javlja, a kod druge ne?

Dugoročno gledano, dodatna istraživanja ne samo da će poboljšati liječenje, već će i pomoći u sprječavanju dugoročnih stomatoloških problema uzrokovanih ovim stanjem, čime će se smanjiti potreba za ponovljenom, često teškom stomatološkom njegom kod djece (i odraslih).