Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini se usporava, inflacija je u porastu, a viši troškovi uvoza energije i slabija potražnja u EU negativno se odražavaju na ekonomsku aktivnost. Prema očekivanjima, rast će se u srednjoročnom periodu postepeno oporaviti, ali, ukoliko izostanu snažnije strukturalne reforme, neće biti dovoljan da bi podržao značajnu
konvergenciju s EU. Rizici naginju ka negativnoj strani; brži napredak u reformama
vezanim za EU mogao bi pružiti pozitivan potencijal.
Ovi preliminarni nalazi izneseni su u Zaključnoj izjavi članova misije MMF-a na kraju njihove službene posjete BiH.
Vezano za ekonomske izglede i rizike, MMF u izjavi navodi da se šok u cijenama energije negativno odražava na i tako skroman ekonomski rast u Bosni i Hercegovini te doprinosi pritisku inflacije. Rast je u 2025. godini zabilježio usporavanje sa 3,2 posto u 2024. godini na 2,1 posto, te će se, prema projekcijama, dodatno smanjiti na 2 posto u 2026. godini budući da će širenje negativnih ekonomskih utjecaja rata na Bliskom istoku (veći troškovi uvoza energije i slabija vanjska potražnja) kompenzirati efekte ekspanzivne fiskalne politike i snažne potrošnje.
U srednjoročnom periodu očekuje se postepeni oporavak rasta prema nivou od 3 posto, ali, bez snažnijih strukturalnih reformi, on i dalje neće biti dovoljan da bi podržao značajnu konvergenciju dohotka s EU. Ukupna je inflacija sa 1,7 posto u 2024. godini porasla na 4 posto u 2025. godini, potaknuta višim cijenama hrane iz uvoza i povećanjem minimalne plate. U 2026. godini će, prema očekivanjima, dostići vrijednost od 5,4 posto zbog šoka u cijenama energije, nakon čega će se kretati ka umjerenim vrijednostima.
Po ocjeni MMF-a, fiskalna politika u BiH i dalje je ekspanzivna u 2026. godini i treba je ograničiti. Konsolidirani deficit kontinuirano raste od 2022. godine i predviđa se da će dostići 4,0 posto BDP-a u 2026. godini, potaknut diskrecionim povećanjem penzija, drugih socijalnih davanja i plata. Ovaj pomak prema potrošnji koja manje potiče rast doprinosi inflatornim pritiscima, povećava vanjski debalans i smanjuje fiskalni prostor za reakciju na šokove.
Povećani deficiti finansiraju se rekordnim zaduživanjem na vanjskom tržištu – ukupno 750 miliona eura u RS (7,3 posto BDP-a) i 800 miliona eura u FBiH (3,9 posto BDP-a FBiH) – što povećava tržišni rizik i rizik refinansiranja usred povećane globalne neizvjesnosti.
Stoga je, ocjena je MMF-a, potrebna odlučna i kredibilna fiskalna konsolidacija da bi se javne finansije postavile na održive temelje. Strukturalne fiskalne reforme trebale bi pratiti napore u pravcu konsolidacije.
MMF dalje navodi da je zaštita aranžmana valutnog odbora i institucionalne nezavisnosti CBBiH od suštinskog je značaja za makroekonomsku stabilnost. Bankarski sektor dobro je kapitaliziran i likvidan, ali je potrebno biti na oprezu s ciljem praćenja rizika proisteklih iz brzog rasta kredita i promjenljivih finansijskih uslova. U okviru valutnog odbora, daljnje jačanje okvira obavezne rezerve bi poboljšalo njegovu ulogu kao instrumenta monetarne politike.
Prema ocjeni MMF-a, ostvaruje se napredak u modernizaciji platnih sistema, u čemu CBBiH igra centralnu koordinacionu ulogu. Usvajanje zakona o platnim sistemima, iako sa zakašnjenjem, će unaprijediti razvoj finansijskog sektora, podržati pripreme za SEPA-u i zajedno sa planiranim pokretanjem sistema instant plaćanja zasnovanog na TIPS-u pomoći u kretanju ka bržim, jeftinijim i integriranijim plaćanjima, što će donijeti konkretnu korist za domaćinstva i preduzeća.
U Zaključcima MMF-a se navodi i da su reforme u pogledu dekarbonizacije ključne za jačanje konkurentnosti BiH i oslobađanje izvoznog potencijala. Uvođenje EU CBAM mehanizma od 2026. godine utiče na 11 posto izvoza, odražvajući se na značajan izvoz aluminija, cementa, električne energije te željeza i čelika iz BiH u EU.
Istaknuta je i potreba otklanjanja nedostataka u pogledu okvira za borbu protiv korupcije, integriteta pravosuđa i javnih nabavki koji će biti od suštinskog značaja za unapređenje funkcioniranja institucija, jačanje povjerenja investitora te podršku snažnijem i održivijem ekonomskom rastu BiH.
