Otac Mojtabe Hameneija, ajatolah Ali Hamenei, koji je ubijen na početku rata u izraelskom napadu izvedenom uz pomoć američkih obavještajnih službi, protivio se razvoju nuklearnog oružja. Iako su američki zvaničnici dugo tvrdili da Iran želi imati sposobnost izrade nuklearne bombe, mnogi su vjerovali da je oklijevanje Alija Hameneija bilo iskreno.
Njegov nasljednik nikada nije javno pozvao Iran da razvije nuklearno oružje. Međutim, američke obavještajne agencije smatraju da Mojtaba Hamenei i tvrđa politička garnitura koja je preuzela vlast nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael ubili mnoge prethodne iranske lidere imaju ambicije da razviju napredno nuklearno naoružanje.
Sadašnja iranska vlast već je radila na jačanju kontrole nad Hormuškim moreuzom i pokazala se kao veoma težak pregovarački partner. Ukoliko je američko-izraelski rat povećao, umjesto smanjio, vjerovatnoću da Teheran razvije nuklearno oružje, to bi predstavljalo još jednu ozbiljnu posljedicu ubistva vrhovnog vođe i nastojanja administracije predsjednika Donalda Trumpa da pokrene promjenu vlasti.
Američki zvaničnici upozoravaju da se većina obavještajnih podataka o stavovima Mojtabe Hameneija odnosi na period prije rata. On je teško ranjen u prvoj fazi sukoba, a američki zvaničnici navode da je zbog povreda, ali i kako bi izbjegao da postane meta zračnog napada, značajno ograničio komunikaciju i javna pojavljivanja.
Prema njihovim procjenama, Hamenei i dalje upravlja državom, ali nema apsolutni autoritet i utjecaj kakav je njegov otac imao tokom više od 36 godina vladavine.
Ove procjene dolaze u trenutku kada predsjednik Trump razmatra mogućnost intenziviranja vojne kampanje protiv Irana. Zaključak da je novi vrhovni vođa potencijalno spreman razvijati nuklearnu bombu mogao bi poslužiti kao dodatno opravdanje za eskalaciju sukoba.
Iako američki zvaničnici tvrde da Teheran nije obnovio nuklearni program, Iran je nakon američkih napada na ključna nuklearna postrojenja prošle godine, kao i tokom prekida borbi u sadašnjem ratu, poduzeo određene korake kako bi sačuvao svoju nuklearnu infrastrukturu.
Prema američkim zvaničnicima, Iran je premjestio najmanje dio centrifuga u snažno utvrđeni podzemni kompleks u centralnom Iranu koji SAD nazivaju Planina Pickaxe. The Wall Street Journal je ove sedmice prvi objavio da je izraelska obavještajna služba pratila premještanje centrifuga.
Iako bi taj potez mogao predstavljati prvi korak ka obnovi kapaciteta za obogaćivanje uranija, američki zvaničnici smatraju da Iran za sada prije svega nastoji sačuvati dio opreme premještanjem van dometa američkih bombi.
U junu 2025. godine Trump je naredio američkoj vojsci napade na tri ključna nuklearna postrojenja. Stealth bombarderi B-2 bacili su najveće konvencionalne bombe iz arsenala američkog ratnog zrakoplovstva na postrojenja Fordo i Natanz, dok je treća lokacija u Isfahanu gađana projektilima Tomahawk.
Trump je odmah tvrdio da su postrojenja potpuno uništena, ali prve obavještajne procjene bile su znatno opreznije i sugerisale su da je nuklearni program usporen za svega nekoliko mjeseci.
Nuklearni kompleks na Planini Pickaxe nije bio meta prošlogodišnjih napada. Prema riječima više američkih zvaničnika, riječ je o mnogo težoj meti jer su podzemni objekti izgrađeni duboko ispod planine, izvan dometa i najmoćnijih američkih konvencionalnih bombi.
Nakon procjene štete na postrojenju Fordo, Iranci su ustanovili koliko duboko američko oružje može probiti zaštitu te vjeruju da su još dublje podzemne hale u kompleksu Pickaxe sigurne od konvencionalnih zračnih udara.
Ipak, Teheran je zabrinut da bi američke snage mogle pokušati izvesti komandoski napad, pri kojem bi kopnene trupe ušle u kompleks i uništile ga iznutra. Američke obavještajne službe navode da je Iran već rasporedio kopnene snage oko kompleksa kako bi odvratio takav scenario.
Trump je ove sedmice zaprijetio napadom na to postrojenje, nazvavši ga “mogućom metom za jedan veliki pogodak pravo na ulaz”.
Istovremeno je izjavio da SAD nisu primijetile nikakvu aktivnost u tom kompleksu, što se, prema riječima zvaničnika, odnosi na činjenicu da Iran još nije obnovio obogaćivanje uranija niti druge nuklearne aktivnosti, uprkos premještanju opreme.
Američki zvaničnici odbili su govoriti o konkretnim planovima za eventualni napad, navodeći da je predsjedniku predstavljeno više opcija i potencijalnih meta te da je nemoguće predvidjeti koje bi mogao odobriti.
Bez obzira na greške koje su SAD napravile tokom rata s Iranom, šteta nanesena iranskim nuklearnim postrojenjima, posebno prošlogodišnjim napadima, barem je privremeno zaustavila napredak nuklearnog programa.
Obavještajne službe procijenile su da bi šteta usporila program za svega šest mjeseci da je Iran odmah započeo popravku centrifuga ili obnovio obogaćivanje uranija na drugim lokacijama. Međutim, američki zvaničnici navode da Teheran nije odmah obnovio oštećene objekte niti pokrenuo obogaćivanje na drugim mjestima.
Ipak, ključni elementi za izradu nuklearne bombe, prije svega iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, ostali su netaknuti i dostupni Teheranu.
Ali Hamenei je ranije izdao vjersku odluku, odnosno fetvu, kojom je zabranio upotrebu nuklearnog oružja. Taj stav je 2005. godine službeno predstavljen Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.
Ta fetva ipak nije potpuno ograničavala iranski nuklearni program. Iako je zabranjivala upotrebu nuklearne bombe, nije sprječavala razvoj nuklearnih kapaciteta niti korake prema mogućoj militarizaciji programa. Čak i nakon donošenja fetve, tvrda struja u iranskom rukovodstvu željela je zadržati mogućnost brzog razvoja nuklearnog oružja.
Na osnovu javnih izjava i presretnutih razgovora prije rata, američke obavještajne službe procijenile su da Mojtaba Hamenei nije dijelio očev oprez te da je bio zainteresovan za razvoj naprednog nuklearnog oružja.
Pred kraj mandata administracije Joea Bidena američki zvaničnici tvrdili su da Iran razmatra razvoj jednostavnije nuklearne bombe, slične onoj bačenoj na Hirošimu, koja bi bila teška za isporuku, ali bi ipak predstavljala određeni faktor odvraćanja.
Prema američkim zvaničnicima, novi vrhovni vođa smatra da takvo oružje ima ograničenu vrijednost te je skloniji razvoju termonuklearne bojeve glave koja bi se u budućnosti mogla miniaturizirati i postaviti na rakete dugog dometa.
U svojim javnim nastupima Mojtaba Hamenei obećao je očuvanje iranskih nuklearnih kapaciteta, ali nije direktno govorio o potrebi razvoja nuklearnog oružja. Distancirao se od sporazuma koji su SAD i Iran potpisali u junu, a kojim se Iran obavezao da neće razvijati nuklearno oružje. Hamnei je rekao da je dozvolio sklapanje sporazuma, ali da se s njim “u principu” nije slagao.
Rosemary Kelanic, direktorica Programa za Bliski istok u istraživačkom centru Defense Priorities, koji se protivi američkim vojnim intervencijama, smatra da su rat i ovogodišnja najava da bi SAD mogle pomoći Saudijskoj Arabiji u izgradnji postrojenja za obogaćivanje uranija “značajno povećali vjerovatnoću” da će Iran razviti nuklearno oružje.
“Iran sada ima mnogo snažniji motiv da razvije nuklearno oružje kako bi odvratio buduće američke ili izraelske pokušaje rušenja vlasti ili iranske države. To znači da je rat kontraproduktivan u odnosu na vlastiti deklarisani cilj sprečavanja iranske nuklearne proliferacije”, rekla je ona.
Američki zvaničnici također navode da iranski dužnosnici koji su i ranije u internim raspravama tvrdili da samo nuklearno oružje može spriječiti izraelski ili američki napad sada vjeruju da je njihova pozicija dodatno ojačana.
