Odgovor je potvrdan. Prema procjenama vojnih analitičara, Iran raspolaže arsenalom balističkih projektila srednjeg dometa koji mogu dosegnuti ukrajinsku teritoriju, posebno ako se lansiraju iz sjevernih dijelova zemlje.
Povod za ovu raspravu bio je incident krajem jula, kada je u ukrajinskom napadu bespilotnim letjelicama na ciljeve u Kaspijskom moru poginuo jedan iranski državljanin. Nakon toga su iranski zvaničnici razmatrali mogućnost vojnog odgovora, što je nakratko povećalo strah od direktnog sukoba između dvije države.
Cijela Ukrajina u dometu
Zračna udaljenost između Teherana i Kijeva iznosi oko 2.300 kilometara, dok je od sjevernog Irana do istočnih i južnih dijelova Ukrajine približno 1.800 kilometara.
To znači da se više iranskih raketnih sistema nalazi unutar dometa potrebnog za gađanje ukrajinske teritorije.
Među njima se posebno izdvaja porodica balističkih projektila Khorramshahr. Zvanično, Iran navodi da njihov maksimalni domet iznosi 2.000 kilometara, ali zapadne obavještajne procjene tvrde da pojedine verzije, uz manju bojevu glavu, mogu letjeti i više od 3.000 kilometara.
Pored toga, Iran raspolaže i raketama Sejjil, koje koriste čvrsto gorivo i mogu biti lansirane u vrlo kratkom roku. Njihov domet procjenjuje se na oko 2.000 kilometara, uz mogućnost nošenja bojeve glave teške oko 750 kilograma.
U iranskom arsenalu nalaze se i projektili Emad i Ghadr, dok rakete Kheibar Shekan i Fattah imaju kraći domet, do oko 1.500 kilometara, zbog čega bi mogle pogoditi samo južne dijelove Ukrajine.
Ograničena preciznost, ali velika razorna moć
Iako imaju veliki domet, stariji iranski projektili nisu naročito precizni. Stručnjaci navode da odstupanje od cilja može iznositi i više od jednog kilometra, zbog čega su prvenstveno namijenjeni gađanju velikih objekata poput luka, industrijskih zona ili urbanih područja.
Novije verzije imaju poboljšane sisteme navođenja i manevarske bojeve glave koje otežavaju njihovo presretanje.
Ukrajinska protivzračna odbrana trenutno nema dovoljan broj sistema specijalizovanih za presretanje balističkih projektila srednjeg dometa. Sistemi Patriot mogu pružiti određeni nivo zaštite, ali stručnjaci smatraju da su za pouzdanu odbranu od ovakvih projektila potrebni sistemi poput Arrow-3, THAAD ili naprednih verzija sistema SM-3.
Incident u Kaspijskom moru
Kriza je izbila nakon ukrajinskog napada dronovima između 25. i 29. jula na ciljeve u Kaspijskom moru.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da su pogođeni ruski ratni brod i plovila koja su, prema tvrdnjama Kijeva, prevozila vojni teret povezan s Iranom.
S druge strane, Teheran je saopćio da je oštećen trgovački brod koji je prevozio željeznu rudu te da je poginuo jedan član posade, dok je više osoba povrijeđeno.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tada je poručio da incident “ne može ostati bez odgovora”, dok su iranski državni mediji objavili karte koje prikazuju domet projektila Khorramshahr-4 i mogućnost gađanja cijele teritorije Ukrajine.
Prema dostupnim informacijama, u Teheranu se razmatrao ograničeni raketni napad na jednu ukrajinsku luku na Crnom moru, prvenstveno kao simboličan odgovor.
Sukob izbjegnut diplomatskim putem
Do direktne vojne konfrontacije ipak nije došlo nakon hitnih diplomatskih kontakata između dvije zemlje.
Ukrajinski vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Andrij Sibiga razgovarao je s iranskim kolegom i naglasio da je operacija bila usmjerena isključivo protiv ruskih vojnih ciljeva.
Kijev je ponudio i finansijsku odštetu porodicama stradalih, nakon čega je Teheran saopćio da ne želi dalju eskalaciju ukoliko pitanje bude riješeno diplomatskim putem.
Iako je neposredna opasnost prošla, ovaj incident pokazao je koliko bi rat u Ukrajini mogao dobiti novu dimenziju u slučaju direktnog uključivanja Irana. Teheran je jedan od ključnih vojnih partnera Rusije, kojem isporučuje bespilotne letjelice i projektile, dok odnose dvije zemlje dodatno opterećuje činjenica da je Iran 2020. godine oborio ukrajinski putnički avion, pri čemu je poginulo svih 176 osoba u letjelici.
