Donald Trump nije kandidat na izborima 3. novembra, ali njihov ishod odredit će koliko će lako provoditi politiku u posljednje dvije godine mandata. Gubitak samo jednog doma Kongresa mogao bi zaustaviti njegove ključne zakonske prijedloge. Gubitak Senata ugrozio bi i buduća imenovanja, dok bi demokratska kontrola oba doma donijela najjači pritisak na administraciju. Ipak, nijedan od tih rezultata sam po sebi ne bi značio njegov odlazak s vlasti.
Nova anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da su birači koji su 2024. podržali Kamalu Harris znatno motiviraniji za glasanje od Trumpovih pristalica. Bilježi i pomak muškaraca prema demokratama, što predstavlja upozorenje republikancima pred izbore za Kongres.
Nacionalne ankete, međutim, ne određuju koliko će mjesta pripasti kojoj stranci. Većine zavise od pojedinačnih izbornih utrka, a posljedice za predsjednika od toga ko će kontrolirati Predstavnički dom i Senat.
Postoje četiri osnovna scenarija: republikanci zadržavaju oba doma, demokrate osvajaju samo Predstavnički dom, osvajaju samo Senat ili preuzimaju cijeli Kongres.
Dva doma, različite ovlasti
Da bi zakonski prijedlog stigao predsjedniku na potpis, oba doma moraju usvojiti isti tekst. Opozicijska većina u samo jednom domu zato može zaustaviti prijedlog ili njegov prolazak usloviti kompromisom.
Senat ima dodatnu ovlast: potvrđuje predsjednikove kandidate za brojne položaje u administraciji, ambasadore i savezne sudije, uključujući sudije Vrhovnog suda. Predstavnički dom ne učestvuje u tom postupku.
Izborni rezultat ne mijenja većinu odmah. Mandat novog saziva počinje 3. januara 2027, pa postojeći Kongres između izbora i tog datuma još može usvajati zakone, a Senat potvrđivati imenovanja.
Republikanci zadržavaju oba doma
To bi bio najpovoljniji ishod za Trumpa. Njegova stranka zadržala bi kontrolu nad zakonodavnim dnevnim redom i odborima, a republikanski Senat mogao bi nastaviti potvrđivati njegove kandidate.
Predsjednik bi imao povoljnije uslove za porezne promjene, finansiranje svojih prioriteta i druge mjere koje zahtijevaju zakon.
Ipak, ni kontrola oba doma ne garantira prolazak svih prijedloga.
Prema sadašnjim pravilima Senata, za prekid opstrukcije kod većine običnih zakonskih prijedloga u pravilu je potrebno 60 glasova. Republikanci s manje od 60 mjesta zato bi za mnoge zakone morali pridobiti i demokrate. Za predsjednička imenovanja nije potreban taj prag: postupak se može završiti običnom većinom.
Određene porezne i budžetske mjere mogu se usvojiti običnom većinom kroz poseban postupak poznat kao „reconciliation“. On ima ograničenja i ne omogućava da se bez opozicije usvoji bilo koji zakon.
Važna bi bila i veličina republikanske većine. Uz malu prednost, nekoliko nezadovoljnih zastupnika ili senatora moglo bi zaustaviti prijedlog vlastite stranke.
Demokrate osvajaju Predstavnički dom, republikanci zadržavaju Senat
Trump više ne bi mogao donositi nove zakone oslanjajući se samo na republikanske glasove. Za njihovo usvajanje morao bi pregovarati s demokratskom većinom u Predstavničkom domu.
To bi se odnosilo i na finansiranje federalnih institucija. Demokrate bi mogle odbiti prijedlog administracije i tražiti promjene prije nego što daju podršku.
Preuzele bi i rukovođenje odborima, što bi im omogućilo da odrede prioritete nadzora nad administracijom. Mogle bi organizirati saslušanja, tražiti dokumentaciju i istraživati provedbu predsjednikovih politika.
Istrage ne znače da bi automatski dobile sve tražene informacije. Administracija može osporavati zahtjeve i pozivati se na zaštitu povjerljivih predsjedničkih komunikacija, što može dovesti do pregovora i sudskih sporova.
Republikanski Senat istovremeno bi mogao nastaviti potvrđivati Trumpove kandidate za administraciju i sudove. Predsjednik bi tako izgubio važan oslonac za zakone, ali zadržao mogućnost dugoročnog utjecaja na pravosuđe.
Republikanci zadržavaju Predstavnički dom, demokrate osvajaju Senat
Republikanski Predstavnički dom mogao bi usvajati Trumpove prijedloge, ali oni ne bi postali zakon bez prolaska kroz demokratski Senat.
Za predsjednika bi posebno značajna bila promjena u postupku imenovanja. Demokratska većina mogla bi odbijati ili odgađati potvrđivanje kandidata za čelne položaje u administraciji, ambasadore i savezne sudije.
Ako bi se otvorilo mjesto u Vrhovnom sudu, Trumpov kandidat također bi morao dobiti podršku Senata. Time bi demokrate dobile mogućnost da zaustave jedno od politički najvažnijih predsjedničkih imenovanja.
Gubitak Senata ne bi automatski smijenio već potvrđene zvaničnike niti sudije. Ograničenje bi se odnosilo na buduća imenovanja koja zahtijevaju senatorsku saglasnost.
Demokrate bi dobile i rukovođenje senatskim odborima, a time dodatne mogućnosti za nadzor administracije.
Demokrate osvajaju oba doma
To bi predstavljalo najteži kongresni ishod za Trumpa. Demokrate bi kontrolirale zakonodavni dnevni red u oba doma, mogle zaustavljati njegove prijedloge i imenovanja te voditi paralelne istrage administracije.
Finansiranje federalnih institucija postalo bi važno mjesto pregovora. Ako potrebni zakoni o finansiranju ne budu usvojeni na vrijeme, mogao bi nastupiti zastoj u radu dijela administracije.
To ne znači da prestaju sve državne aktivnosti. Određene službe i poslovi nastavljaju raditi prema zakonskim izuzecima ili na osnovu drugih dostupnih sredstava. Takav zastoj moguć je i kada stranke kontroliraju po jedan dom, pa čak i kada ista stranka kontrolira Kongres i Bijelu kuću.
Demokrate ne bi mogle jednostavno provesti vlastiti program. Trump bi mogao staviti veto na njihove zakone. Za njegovo nadjačavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma, što bi bez veoma velike demokratske pobjede zahtijevalo i značajnu podršku republikanaca.
Ni već doneseni Trumpovi zakoni ne bi prestali važiti promjenom većine. Za njihovo ukidanje ili izmjenu također bi bio potreban zakon.
Mogu li demokrate smijeniti Trumpa?
Gubitak Kongresa ne znači gubitak predsjedničkog mandata. Američki sistem ne funkcionira kao parlamentarni, u kojem vlada može pasti nakon gubitka podrške većine.
Predstavnički dom može običnom većinom izglasati opoziv, odnosno podići ustavnu optužbu protiv predsjednika. Za osudu i uklanjanje s dužnosti potom je potrebna podrška dvije trećine prisutnih senatora – 67 ako je prisutno svih 100.
Tijesna demokratska većina zato ne bi bila dovoljna za smjenu. Bili bi potrebni i republikanski glasovi.
Šta Trump zadržava bez kongresne većine?
Trump bi ostao na čelu izvršne vlasti. Mogao bi nastaviti voditi diplomatiju, usmjeravati rad federalnih agencija i koristiti izvršne naredbe u okviru ovlasti koje mu daju Ustav i postojeći zakoni.
To mu ostavlja značajan prostor za djelovanje. Međutim, izvršna naredba ne može proizvoljno zamijeniti zakon, proširiti predsjednikove ovlasti ili zaobići sva ograničenja Kongresa. Takve odluke mogu biti osporene pred sudovima.
Važan je i mogući rezultat 50 prema 50 u Senatu. Republikanski potpredsjednik mogao bi presuditi pri izjednačenom glasanju, dajući svojoj stranci odlučujuću prednost. Njegov glas ne zamjenjuje potrebnih 60 glasova kod prijedloga za koje vrijedi taj prag.
Gubitak jednog doma bio bi dovoljan da Trump za nove zakone mora tražiti podršku opozicije. Gubitak Senata ograničio bi i njegova imenovanja, a gubitak oba doma otvorio bi najširi prostor za blokiranje prijedloga i nadzor administracije.
Predsjednik bi zadržao značajne ovlasti, ali bi za ostvarivanje velikog dijela programa morao pregovarati s političkim protivnicima.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
