Istraživanje je obuhvatilo više od 31.000 odraslih osoba u dobi od 40 i više godina. Istraživači su analizirali kada su ispitanici tokom 24 sata unosili prvi i posljednji obrok.
Rezultati su pokazali jasan obrazac: što su kasnije jeli doručak, to je rizik od rane smrti bio veći. U poređenju s osobama koje su doručkovale između 7 i 8 sati, 10 posto veći rizik zabilježen je kod onih koji su prvi obrok jeli između 8 i 10 sati, dok je kod ispitanika koji su jeli između 10 i 12 sati taj rizik bio veći za 19 posto.
Najizraženija razlika zabilježena je kod osoba koje su prvi obrok jele poslijepodne. Kod njih je rizik od prerane smrti bio veći za 29 posto, a rizik od smrti usljed kardiovaskularnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara, bio je veći za 46 posto. Kod ispitanika starijih od 50 godina kasnije jedenje povezano je i s kraćim očekivanim životnim vijekom, u prosjeku za skoro 2,5 godine.
Autori, ipak, navode da rezultati pokazuju povezanost, a ne direktan uzrok. Autor istraživanja Zhilei Shan rekao je za ScienceAlert:
“Kasnije jedenje treba tumačiti kao potencijalni pokazatelj rizika i moguće promjenjivo ponašanje, a ne kao konačan dokaz direktnog uzročnog učinka”.
Istraživači su upozorili i na ograničenja, jer su posmatrali samo jedan 24-satni period, a na rezultate su mogli utjecati i obrasci spavanja, vrijeme fizičke aktivnosti i drugi faktori. Ranija istraživanja povezivala su kasniji doručak i s depresijom, umorom, problemima s oralnim zdravljem te poremećajem biološkog sata i skokovima nivoa šećera u krvi.
