Reporterska ekipa portala Klix.ba tim povodom obišla je Vrelo Mošćanice, gdje smo s direktorom KJKP Vodovod i kanalizacija (ViK) Adnanom Šerakom razgovarali o uzrocima nestanka vode i trenutnom stanju vodosnabdijevanja u gradu.
Kritično stanje
Kapacitet izvorišta Mošćanica pao je s potrebnih 100 na svega 37 litara, što znači da je u sistemu dostupno tek oko 30 posto vode neophodne za normalno funkcionisanje.
Šerak ističe da, osim ekstremne suše, dugogodišnji sistemski problemi i loša infrastruktura dodatno otežavaju situaciju.
Mreža je izuzetno stara i dotrajala. U narednom periodu slijedi projekat rekonstrukcije izvorišta Bačevo, vrijedan 10,5 miliona KM u sklopu EBRD aranžmana.
U prvoj fazi, koja počinje naredne godine, planirana je zamjena cijevi u vrijednosti većoj od četiri miliona KM. Time će se, kako tvrdi direktor, stanje znatno poboljšati, iako problem neće biti u potpunosti riješen bez nastavka ulaganja Vlade KS i općina u narednom periodu.
Problem nelegalnih potrošača
Najteža situacija trenutno je na području Mošćanice (snabdijevanje preko Falatića i Vratnika) te na Bjelašnici.
Česti problemi s pritiskom prisutni su i u Buća Potoku, Novoj Vogošći i Rakovici zbog loše mreže i nedovoljnog kapaciteta rezervoara. Šerak nam kaže da veliki problem predstavljaju i nelegalni potrošači.
Ukinuta je odluka iz 90-ih godina koja je dozvoljavala plaćanje kazne uz ostanak nelegalnog priključka, jer je vremenom postala predmet zloupotreba. Rješenje se vidi u sistemskoj legalizaciji i uvođenju objekata u adekvatnu mrežu uz zabranu novih nelegalnih priključaka.
Direktor ViK-a kategorično tvrdi da klasične redukcije za cijeli grad ne postoje. Kaže da se obustave vrše u najugroženijim dijelovima (Mošćanica, Bjelašnica) i unaprijed se najavljuju, dok se u ostalim dijelovima grada pritisak smanjuje kako bi se sačuvale pumpe od havarija pri niskim nivoima vode na bušotinama.
“Smanjen pritisak najviše osjećaju padinska naselja i visoki spratovi zgrada koji nemaju dovoljno jake pumpne stanice”, kaže Šerak.
Zvanični podaci pokazuju gubitke vode u mreži od oko 70 posto, no Šerak objašnjava da su mjerači protoka u momentu preuzimanja dužnosti bili skoro 90 posto neispravni.
“Procjenjuje se da su stvarni gubici oko 65 posto, ali će tačan podatak biti poznat tek nakon zamjene mjerača.”, navodi Šerak.
Popravke kvarova
Pitali smo Šeraka da prokomentariše nedavnu situaciju kada je ViK uputio apel građanima da racionalizuju potrošnju, a onda su oni počeli snimati kvarove u svojim ulicama te prikazali kako velika količina vode teče ulicama. Zanimalo nas je zbog čega se dugo čeka na popravak takvih kvarova.
“Nažalost, ViK nema kapacitete kakve bi trebao da ima da može održavati veoma dobro mrežu staru više od 60 godina na ovakvom jednom području. Imamo puno sokaka i uskih ulica i nije baš samo doći i iskopati. Nemamo kapaciteta, u pitanju je uglavnom radna snaga. Na primjer, raspišemo konkurs za osam radnika, a prijavi se pet”, objašnjava Šerak.
Ističe da je mehanizacija u posljednjih pet godina znatno poboljšana te da je nabavljeno šest ili sedam bagera i isto toliko kamiona.
“Ljudi koji su radili u ViK-u i prije mene tvrde da dugo, dugo nije ovakva bila mehanizacija. Nama su Kantonalna uprava civilne zaštite i Općina Centar poklonile dio mehanizacije tako da je mehanizacija ViK-a u veoma dobrom stanju, ali broj ekipa nije na tom nivou da ovakav sistem adekvatno održava”, kaže Šerak.
Kada je riječ o popravci kvarova, ona se vrši po prioritetu.
“Prioritet je količina isticanja vode usljed kvara pa do pravljenja ukupne štete. Nekad se desi da u jednom danu saniramo isti broj kvarova koliko se pojavi novih. To se dešava na mjestima
gdje imamo veliku potrošnju i gdje pumpni sistem radi na maksimumu, onda stare cijevi pucaju. Također, postoji kvar u kojem je znatno manja količina isticanja vode, iako se na prvi pogled ne čini tako, ali mi izvršimo procjene i znamo o kojoj je količini riječ pa ukoliko ima prioritetniji kvar, onda taj, da tako kažem, sačeka”, ističe Šerak i dodaje da je u protekla četiri mjeseca otklonjeno više od 1.700 kvarova.
Situaciju dodatno usložnjava činjenica da Sarajevo trenutno nema funkcionalna alternativna izvorišta. Lokalna vrela u Vogošći te u općinama Centar i Stari Grad su presušila ili zamutila te trenutno više nisu u funkciji nego što jesu.
