Izmjenama Izbornog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, građani će prvi put na Općim izborima moći glasati samo za tri kandidata s neke stranačke liste. U praksi, iako imamo preferencijalne liste, one su sve više zatvorene, gdje stranke imaju veću moć kod preferiranja određenih kandidata. To znači da će kandidati na pozicijama 1, 2 ili 3 biti u neminovnoj prednosti od kandidata koji se nalaze dosta niže na listama.
Zašto je to tako?
Birač će morati zaokružiti i stranku i maksimalno tri imena da bi listić bio važeći. Ako zaokruži samo imena kandidata, a ne i stranku, onda je nevažeći listić, ili ukoliko zaokruži više od tri kandidata.
Na prethodnim Općim izborima birač je mogao zaokružiti koliko god želi imena na jednoj stranačkoj listi. Međutim, u takvoj situaciji dolazilo je do brojnih manipulacija i prevara pa su u biračkim odborima zabilježeni brojni primjeri gdje su naknadno zaokruživana imena kandidata. Pored toga, vršene su i ucjene, potplaćivanja, odnosno kupovina glasova i brojne druge prevare prilikom glasanja.
Zbog toga je OHR izmjenom Izbornog zakona ograničio broj kandidata za koje možete glasati.
A na predstojećim izborima još jedan detalj bi znatno mogao utjecati na sam proces izbora. Za razliku od dosadašnjih izbornih ciklusa zbog uvođenja skenera, ovaj put će birači u glasačke kabine unositi mnogo više papira. Da bi listić mogao biti anonimno skeniran u aparatu, glasački listići moraju biti prilagođeni na određenu veličinu koja odgovara skeneru.
Kada birač dođe na glasanje dobit će jedan listić za izbor članova Predsjedništva BiH, kao i za izbor predsjednika entiteta RS i u tom segmentu se ništa ne mijenja. Ipak, kada birači budu birali kandidate za kantonalne skupštine, zastupnike za entitetski i državni parlament. Zbog velikog broja kandidata ti listići će biti odštampani na mnogo većim dimenzijama. A da bi se ispunila obaveza skeniranja listića, Centralna izborna komisija je osmislila novi način.
Građani će na biračkom mjestu na jednom glasačkom listiću dobiti samo imena stranaka i brojeve bez imena ispod naziva stranke. Na drugom, mnogo većem pomoćnom listiću dobit će naziv stranke i ispod navedene brojeve uz imena kandidata. Potom će birač prvo, uz pomoć velikog papira odabrati maksimalno tri kandidata kojima daje glas, a zatim ih zaokružiti po brojevima na kojima se nalaze na drugom, manjem papiru koji se skenira i ubacuje u glasačku kutiju.
Takva procedura će biti primijenjena prilikom izbora zastupnika u skupštine kantona, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a te Predstavnički dom Parlamenta BiH.
Uz sve navedeno pozicija na listama još više dobija na značaju jer će oni bolje rangirani na unutarstranačkim listama biti neminovno u boljoj poziciji. Treba napomenuti i zakonsku odredbu koja kaže da bi kandidati napredovali na unutarstranačkim listama, moraju osvojiti najmanje 20 posto glasova od ukupnog broja glasova stranke.
