U razgovoru za Klix.ba govori o razlozima ulaska u politiku, reformama u obrazovanju i socijalnoj zaštiti, rješavanju zagađenja zraka i komunalnog nereda te viziji pravednijeg društva.
Osvrćući se na čestu praksu da žene na izbornim listama služe tek za ispunjavanje zakonske kvote od 40 posto, Hrnjić ističe da BH Zeleni prave stvaran presedan na domaćoj političkoj sceni.
“Kao kandidatkinja BH Zelenih i nositeljica liste, smatram da imam stvarnu moć u mijenjanju političke paradigme u kontekstu zastupljenosti žena. Na moj prijedlog, Kantonalna organizacija Sarajevo jednoglasno je usvojila da nositeljice listi za sve izborne jedinice i sve nivoe vlasti budu upravo žene. Time smo jedina stranka u BiH koja je napravila takav iskorak, ali i jedina koja na listi za Skupštinu KS na prva dva mjesta ima dvije žene”, naglašava Hrnjić.
Dodaje da je Izborni zakon jasan u definiciji da najmanje jedan od prva dva kandidata mora biti manje zastupljenog spola, ali ne zabranjuje da to budu i oba, čime su pokazali da je iskren pristup angažmanu žena itekako moguć.
Prijelomna tačka
Nakon više od jednog desetljeća borbe kroz nevladin sektor, prijelomna tačka za ulazak u institucionalnu borbu bila je spoznaja o ograničenjima civilnog društva.
“Nakon 13 godina aktivizma shvatila sam da bez političke angažiranosti nećemo uspjeti promijeniti krucijalne stvari. Dosadašnje politike se prema našim inicijativama uglavnom ponašaju kao prema milosrđu – uzet će i implementirati samo ono što njima odgovara u datom momentu, a nikako ono što je realna potreba naše djece”, direktna je Hrnjić.
Govoreći o položaju žena u Kantonu Sarajevo, Hrnjić naglašava potrebu za konkretnim servisima podrške koji bi ženama omogućili ekonomsku samostalnost i dostojanstven život.
“Planiram inicirati razvoj centara za podršku i servisa za brigu, kako u kući tako i pri javnim ustanovama, uz razvoj javno-privatnih partnerstava. Žene poduzetnice, posebno samohrane majke, moraju imati sistemsku podršku. Zbrinuto dijete za majku znači slobodan prostor za rad i stvaranje nove vrijednosti čime prestajemo biti ‘socijalni slučajevi’ i postajemo ravnopravne građanke koje pune budžet”, navodi Hrnjić.
Posebno se osvrnula na majke djece s poteškoćama u razvoju koje je sistem primorao da napuste karijere.
“Sistem kažnjava majke jer podižu djecu s poteškoćama u razvoju. Visokoobrazovane žene svedene su na njegovateljice za minimalnu socijalnu naknadu, bez prava na bolovanje, godišnji odmor ili predah. To se mora promijeniti”, naglašava Hrnjić.
Prvi budžetski amandman
Na naše pitanje da prokomentariše probleme u obrazovnom sistemu, nedostatak asistenata u nastavi i stručnog kadra, Hrnjić upozorava da trenutna rješenja nisu usmjerena na stvarne potrebe djeteta.
“Nemamo jasan individualni pristup. Nije svakom djetetu s poteškoćama potreban asistent, niti su im ishodi učenja isti. Neko treba konstantnu podršku, dok drugome uz prilagođen program asistent uopće ne treba. Moj prvi budžetski amandman bit će usmjeren na kvalitetnu i kontinuiranu edukaciju stručnog kadra od strane relevantnih svjetskih stručnjaka, jer edukacija nije jednodnevni seminar već cjeloživotni proces”, istakla je.
Povezujući ekološku agendu BH Zelenih sa svakodnevnim problemima građana, Hrnjić objašnjava da zaštita okoliša nije luksuz, već razvojna prilika kroz pokretanje Fonda za zelene inovacije, subvencioniranje solarnih elektrana i održivu mobilnost.
Za problem zimskog zagađenja zraka nudi konkretne mjere.
“Mizernih 2,6 posto budžeta koliko se sada izdvaja za zamjenu individualnih ložišta pokazuje neozbiljnost dosadašnjih vlasti. Naš plan je u prvoj godini mandata taj iznos povećati za 100 posto, te osigurati potpuno finansiranje zamjene ložišta za socijalno ugrožene kategorije”, istakla je.
Kada je riječ o komunalnom neredu u Kantonu Sarajevo, rješenje vidi u reorganizaciji KJKP Rad.
“Potrebno je smanjiti administraciju u KJKP Rad, a uložiti u mehanizaciju i radnike na terenu. Također, moramo ukinuti diskriminatornu podjelu naselja po zonama. Građani u rubnim dijelovima grada redovno plaćaju komunalije i nisu ništa manje vrijedni od onih u centru. Čist grad je pravo svakog stanovnika”, naglasila je.
Nema kompromisa
Na kraju smo je pitali da prokomentariše skeptičnost građana prema novim političkim opcijama.
Na pitanje na koji način planira zadržati principijelnost i nezavisnost u radu ukoliko od njenog glasa bude ovisila skupštinska većina, Hrnjić odgovara:
“I sama sam osjetila razočarenje u politike koje nisu ispunile obećanja, a najbolji primjer je Centar Colibri koji je ostavljen na vjetrometini sistema. Moja principijelnost je neupitna. U Skupštinu KS donosim razum, slobodno razmišljanje i konkretna zalaganja. Nipošto neću biti ‘puka ruka’ za ispunjavanje skupštinske većine. Ovo je moj grad, u njemu podižem svoju djecu i ostajem ovdje – Sarajevo zaslužuje siguran iskorak”, zaključuje Aida Hrnjić.
