Iako evropske rafinerije s ovom zemljom imaju dugoročne ugovore koji garantuju redovno snabdijevanje, vanredne ratne okolnosti, pravno poznate kao “viša sila”, omogućavaju otkazivanje isporuka.
Sličan potez nedavno je povukao i Katar, koji je zbog blokade Hormuškog moreuza produžio obustavu isporuke ukapljenog gasa do početka novembra.
Donedavno se činilo da je Saudijska Arabija zaštićena od ovih previranja zahvaljujući svom naftovodu “Istok-Zapad”. Ovaj naftovod je omogućavao Rijadu da zaobiđe Iran i opasne zone oko Hormuškog moreuza, te da sigurno izvozi oko četiri miliona barela nafte dnevno.
Međutim, prošle sedmice je taj ključni naftovod onesposobljen u napadu. Dok Saudijska Arabija za napad krivi milicije iz Iraka povezane s Iranom, jemenski pobunjenici Huti su također preuzeli odgovornost za udare na saudijska naftna postrojenja i luku Yanbu.
Ovakav razvoj događaja direktno se odražava na cijene energenata širom svijeta. Cijena nafte tipa Brent skočila je na 103 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da su stvarni troškovi fizičke kupovine nafte, kao i prerađenih proizvoda poput dizela i avionskog goriva, znatno viši. Posljedice se osjete čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su manje ovisne o uvozu, gdje je cijena dizela za samo sedmicu dana porasla za 7,7 posto.
Zbog pomorskog embarga koji su proglasili Huti, Saudijska Arabija je sada primorana hitno preusmjeravati svoje isporuke alternativnim rutama, poput naftovoda “Suez-Sredozemlje”.
