Ukoliko zahtjev bude odobren, mogao bi predstavljati značajnu finansijsku pomoć za ekonomiju ove južnoazijske zemlje, koja se suočava s ozbiljnim nedostatkom novca.
Zahtjev, o kojem se prvi put izvještava, uslijedio je nakon uloge Pakistana u posredovanju u pregovorima tokom rata s Iranom, čime je zemlja ojačala svoj diplomatski položaj i probudila očekivanja da bi od Washingtona i drugih partnera mogla dobiti ekonomsku podršku.
U zahtjevu upućenom američkom ministru finansija Scottu Bessentu, Islamabad traži uspostavu bilateralnog fonda za stabilizaciju deviznog kursa između SAD-a i vlade Pakistana u vrijednosti od 10 milijardi dolara, s rokom dospijeća do pet godina.
Ako bi bio odobren, fond bi povećao devizne rezerve Pakistana, ublažio pritisak na pakistansku rupiju i smanjio ovisnost zemlje o finansiranju međunarodnih institucija, dok Islamabad nastavlja provoditi strožiju fiskalnu i monetarnu politiku u skladu s programom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Pakistanski ministar finansija Muhammad Aurangzeb sastao se u utorak u Washingtonu s Bessentom te je, prema saopćenju ministarstva, ukazao na ranjivost pakistanske ekonomije zbog regionalnih geopolitičkih dešavanja, iako se u saopćenju ne spominje zahtjev za fond.
“Senator Aurangzeb zatražio je snažniju podršku SAD-a pakistanskom putu ka tržišnoj ekonomiji, uz bolji pristup međunarodnim tržištima kapitala, veće devizne rezerve i poboljšanje kreditnog rejtinga države”, navodi se u saopćenju.
Dodaje se da su obje strane potvrdile opredijeljenost za produbljivanje bilateralne ekonomske saradnje, povećanje američkih investicija i realizaciju strateških projekata.
Pakistan se i dalje nalazi pod programom MMF-a vrijednim sedam milijardi dolara, koji je zahtijevao politički nepopularno povećanje poreza, ograničenje javne potrošnje i provođenje reformi.
Fondovi za stabilizaciju deviznog kursa predstavljaju rijedak oblik podrške američkog Ministarstva finansija. Obično se realiziraju putem Fonda za stabilizaciju deviznog kursa (Exchange Stabilization Fund) i uključuju dolarske kredite, valutne swap aranžmane ili garancije radi jačanja deviznih rezervi i stabilizacije nacionalnih valuta.
Ovi aranžmani razlikuju se od stalnih swap linija u američkim dolarima koje Federalne rezerve imaju s pojedinim velikim centralnim bankama, a služe kao međunarodni mehanizam za osiguravanje dolarske likvidnosti i očuvanje finansijske stabilnosti.
Paket za Argentinu iz 2025. bio je prvi novi aranžman ove vrste s nekom stranom državom još od Urugvaja 2002. godine, izuzev dugogodišnje swap linije s Meksikom, koja postoji još od četrdesetih godina prošlog stoljeća i danas iznosi devet milijardi dolara.
Pakistan je 2023. godine za dlaku izbjegao bankrot zahvaljujući MMF-ovom hitnom programu vrijednom tri milijarde dolara, a kasnije je osigurao prošireni program finansijske pomoći od sedam milijardi dolara, kao i dodatni zajam od 1,3 milijarde dolara za jačanje otpornosti na klimatske promjene i prirodne katastrofe.
Međutim, njegove devizne rezerve i dalje zavise od zvanične međunarodne pomoći, produženja rokova otplate te depozita iz Kine i Saudijske Arabije.
To Islamabad čini osjetljivim na promjene u bilateralnoj podršci i eventualna kašnjenja isplata MMF-a. Ta ranjivost posebno je došla do izražaja u aprilu, kada je Pakistan Ujedinjenim Arapskim Emiratima otplatio oko 3,5 milijardi dolara, odnosno petinu svojih deviznih rezervi, dok je Saudijska Arabija istovremeno osigurala novu podršku od tri milijarde dolara.
Centralna banka Pakistana saopćila je u januaru da bi devizne rezerve do kraja 2026. godine mogle porasti na oko 20 milijardi dolara, što bi bilo blizu rekordnog nivoa iz 2021. godine.
Američki fond za stabilizaciju deviznog kursa imao bi značaj i kao finansijska sigurnosna mreža i kao politički signal. Ublažio bi pritisak na devizne rezerve i pakistansku rupiju te smanjio ovisnost zemlje o tranšama MMF-a i ad hoc paketima pomoći.
Reforme koje Pakistan provodi uz podršku MMF-a stabilizirale su ekonomiju, ali uz visoku političku cijenu, uključujući veće poreze, ograničenu javnu potrošnju i manje prostora za razvojne i socijalne programe.
Agencija za kreditni rejting Fitch saopćila je u aprilu da je dosljedna provedba programa MMF-a ojačala sposobnost Pakistana da osigurava finansiranje, dok obnovljene devizne rezerve predstavljaju zaštitu od ekonomskih posljedica sukoba na Bliskom istoku.
Ipak, Fitch upozorava da i dalje postoje ozbiljni izazovi. Rast cijena energenata i mogući poremećaji u lancima snabdijevanja mogli bi značajno smanjiti pakistanske devizne rezerve.
Strane investicije u Pakistanu su i dalje skromne zbog učestalih ekonomskih kriza, neizvjesne ekonomske politike, sigurnosnih rizika, ranijih ograničenja na iznošenje profita iz zemlje te uske izvozne baze. Kreditni rejting zemlje i dalje se nalazi duboko u špekulativnoj kategoriji, zbog čega su troškovi zaduživanja visoki, a pristup međunarodnim finansijskim tržištima ograničen.
