U misiji Swift Boost uspješno je lansiran satelit LINK, koji je proizvela kompanija Katalyst Space Technologies iz Arizone, saopćila je NASA. LINK će se spojiti s NASA-inim opservatorijem Neil Gehrels Swift Observatory i odvući ga u stabilnu orbitu, čime će ga spasiti od uništenja, jer je njegova putanja sve dublje zalazila u Zemljinu atmosferu.
Raketa Pegasus XL ispuštena je iz aviona Northrop Grumman L-1011 Stargazer iznad Maršalovih Ostrva, nakon čega je upalila svoj motor i ponijela LINK u orbitu. Uspješno lansiranje uslijedilo je nakon što su prethodni pokušaji odgođeni zbog lošeg vremena i softverskog problema, koji je utjecao na navigacioni sistem rakete.
Pegasus je trostepena raketa na čvrsto gorivo, duga je 16,9 metara i sposobna da u nisku Zemljinu orbitu (LEO) ponese teret težak do 454 kilograma. Nakon odvajanja od aviona Stargazer, njeni stepeni se pale jedan za drugim kako bi za oko deset minuta dostigli planiranu visinu.
Pegasus je prvi put poletio 1990. godine i od tada je obavio 45 misija. Zahvaljujući lansiranju iz aviona i mogućnosti polijetanja s različitih aerodroma, raketa može dosegnuti teško dostupne nagibe orbite koji nisu dostupni iz mnogih velikih svemirskih lansirnih baza. To je jedan od razloga zbog kojih Pegasus lansira LINK, robotski servisni satelit koji može dosegnuti Swiftovu orbitu s malim nagibom od 20,6 stepeni u odnosu na Zemljin ekvator.
Još jedan razlog zbog kojeg je NASA odabrala raketu Pegasus za ovu misiju jeste vrijeme, kojeg za Swift ponestaje. Opservatorij Swift vrijedan 500 miliona dolara, lansiran je u novembru 2004. godine kako bi proučavao izboje gama-zračenja i druge visokoenergetske pojave u svemiru. Uprkos tome što radi više od 20 godina, Swift i dalje pruža vrijedne naučne podatke.
Međutim, njegova orbita počela je opasno opadati, a nedavna pojačana Sunčeva aktivnost povećala je otpor atmosfere čak i na većim visinama niske Zemljine orbite, zbog čega bi letjelica uskoro izgubila bitku s otporom i bila povučena prema svom konačnom uništenju. Nažalost, Swift nije projektovan za servisiranje u svemiru niti je opremljen potisnicima koji bi mu omogućili da sam poveća svoju orbitu.
Nakon odvajanja iz teretnog prostora rakete Pegasus i početne provjere sistema, letjelica kompanije Katalyst započet će dug put do susreta sa Swiftom. Prije završnog prilaska, LINK će dvije do tri sedmice posmatrati Swift kako bi odredio najbolje tačke za njegovo hvatanje.
LINK je visok oko 1,5 metara i opremljen je s tri robotske ruke kojima će uhvatiti Swift, a koji je dug oko 3,9 metara. Kada bude odabrana tačka hvatanja i Swift sigurno osiguran, LINK će aktivirati blage jonske potisnike, koji će tokom narednih nekoliko mjeseci postepeno podizati orbitu obje letjelice.
LINK bi trebao postati prva privatna svemirska letjelica koja će pokušati uhvatiti bespilotni satelit američke vlade. NASA je kompaniju Katalyst odabrala za ovaj zadatak u septembru 2025. godine, ostavljajući joj manje od godine za projektovanje, izradu i testiranje LINK-a. Uprkos hitnosti i vrlo kratkom roku za pripremu misije, kompletna operacija spašavanja Swifta zajedno s lansiranjem NASA-u je koštala 30 miliona dolara.
“Iako je NASA mogla jednostavno dopustiti da Swift ponovo uđe u atmosferu, ova situacija pružila je priliku da demonstriramo ključnu sposobnost za budućnost istraživanja svemira. Ovaj odvažan pristup također produžava naučni vijek Swifta i znatno je jeftiniji od zamjene jedinstvenih mogućnosti ovog opservatorija”, navodi NASA na stranici misije Swift Boost.
Cilj misije je vratiti Swift na njegovu prvobitnu visinu od oko 600 kilometara, čime bi se očekivani radni vijek opservatorij produžio za više godina, pod uslovom da njegovi sistemi nastave funkcionisati kako je planirano.
