Svemirski teleskop prebrzo gubi visinu, a agencija planira da se spoji s njim i omogući mu da ostane u svemiru još nekoliko godina duže nego što bi mogao bez intervencije agencije. Space piše da je lansiranje zakazano za 27. juni.
NASA je prošle godine udružila snage s kompanijom Katalyst Space iz Arizone kako bi razvila LINK, robotsku svemirsku letjelicu dizajniranu da se spoji s teleskopom i povuče ga u višu orbitu. Inženjeri u postrojenju NASA Wallops Flight Facility u Virginiji su 9. juna završili postavljanje LINK-a na raketu Pegasus XL kompanije Northrop Grumman. Nekoliko dana kasnije, 12. juna, pričvrstili su raketu na donji dio aviona Stargazer, a avion je 18. juna napustio Wallops i uputio se prema koralnom atolu Kwajalein Atoll u južnom dijelu Tihog okeana, odakle bi trebao poletjeti za nekoliko dana.
Stargazer će ponijeti Pegasus XL do visine od oko 12.000 metara prije nego što ga ispusti u zraku. Raketa će nekoliko sekundi slobodno padati prije nego što aktivira svoje motore i za približno 10 minuta isporuči LINK u svemir.
Iako svi sateliti u orbiti vremenom gube visinu, propadanje orbite teleskopa Swift odvija se brže nego kod većine drugih letjelica. NASA objašnjava da je razlog tome činjenica da opservatorij trpi veći atmosferski otpor nego što se očekivalo usljed nedavnog povećanja aktivnosti Sunca.
“S obzirom na to koliko brzo Swift gubi orbitu, nalazimo se u utrci s vremenom, ali korištenjem komercijalnih tehnologija koje su već u razvoju direktno se suočavamo s ovim izazovom”, izjavio je Shawn Domagal-Goldman iz NASA-e kada je najavljeno partnerstvo agencije s kompanijom Katalyst.
Teleskop Swift lansiran je 2004. godine radi proučavanja gama-zračenih izboja, ali se danas koristi kao višenamjenski opservatorij za posmatranje svemira u različitim dijelovima elektromagnetnog spektra. NASA navodi da Swift djeluje kao svojevrsni “dispečer” kada se u svemiru dogodi iznenadan događaj, pružajući ključne informacije koje drugim opservatorijima omogućavaju da nastave posmatranja i saznaju više detalja.
Na primjer, Swift je otkrio lokaciju izvora rendgenskog zračenja za koji se kasnije ispostavilo da je supernova stara oko 13 milijardi godina, na osnovu podataka koje su potom prikupile drugi opservatoriji uključujući svemirski teleskop James Webb.
