U razgovoru, Forto se dotaknuo brojnih tema, od putne infrastrukture preko Šćepan Polja do Južne interkonekcije, GP-a Gradiška i odlaska Christiana Schmidta s mjesta visokog predstavnika u BiH.
Šćepan Polje – u kojoj je fazi i kad se može očekivati početak radova?
Često i rado ponavljam da je nakon 40 godina konačno otvoreno pitanje ove bruke i sramote od ceste i nevjerovatno je da postoji ovakva katastrofalna veza između dva glavna grada u Evropi.
Postoje dva projekta. Manji uključuje prekogranični most, koji plaća moj resor po pola sa Crnom Gorom, i kilometar pristupne ceste, koju plaćaju Putevi Republike Srpske. Ovom prilikom najavljujem da bi pobjednik tendera za most i pristupnu cestu trebao biti poznat 16. juna. Nadam se da će tenderska procedura biti završena u roku i da će mašine biti na terenu već od septembra.
Osim mosta i kilometra pristupne ceste, očekujem u narednim mjesecima i tender za 15 kilometara ceste između Foče i Šćepan Polja, ali i nekoliko kritičnih dionica na potezu Sarajevo – Foča za koji smo obezbijedili 100 miliona dolara. Vlast u RS-u je željela ovu cestu, ali nisu znali kako obezbijediti finansiranje, jer je na nestabilnom tlu i jako je skupa. U dogovoru sa Svjetskom bankom, omogućio sam da se Putevi RS zaduže za 60 miliona eura, dok će 40 dodatnih doći u vidu bespovratnih sredstava.
Postoje kritike zašto sam ovo uradio u RS-u kad postoje grozne dionice u FBiH, poput dobrog dijela ceste Sarajevo – Tuzla. Moj odgovor je jednostavan: kao članu Vijeća ministara BiH, pripalo mi je da budem Zamjenik Guvernera BiH u Svjetskoj banci. Funkciju sam iskoristio najbolje što sam znao. U Washington nisam išao u šoping, već na redovne sastanke u Svjetskoj banci gdje sam odblokirao ovaj međudržavni projekat.
Južna interkonekcija, sporazum sa SAD-om? Kako komentirate izjave iz EU, kao i odlazećeg visokog predstavnika o ovom pitanju?
Južna interkonekcija je strateški energetski projekat za Bosnu i Hercegovinu. Ona znači diverzifikaciju, sigurnije snabdijevanje i manju zavisnost od ruskog gasa. Mišljenja sam i dalje da je svaki investitor dobrodošao, ukoliko je zaštićen interes Bosne i Hercegovine. Da je Evropska unija ovako agresivno i proaktivno insistirala da se projekat započne, vjerujem da bi davno bilo završen.
Nije tajna da vanjska politika EU ponekad nema jedan glas, nego više njih, što za Sjedinjene Države nije slučaj. Tvrdim da je za BiH najveći strateški vanjskopolitički interes ulazak u EU. Ali ako možemo preklopiti bh. interese sa interesima SAD-a, kao što je slučaj sa ovim projektom, zašto ne? Zbog toga je Naša stranka bila najaktivnija u izradi zakona koji je prošao u Federalnom parlamentu, kao i u korigiranju sporazuma sa Hrvatskom, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH i koje još mora proći ratifikaciju u oba doma državnog parlamenta.
Južna interkonekcija se, sa druge strane, ne može promatrati van geostrateškog konteksta u kojem SAD mora ponuditi garancije kako svom investitoru tako i BiH, posebno kada su u pitanju uloga OHR-a i stavovi o zakonu o državnoj imovini.“
Kako gledate na trenutni odnos međunarodne zajednice prema BiH, posebno SAD-a i odlazak visokog predstavnika?
Sigurno da je došlo do određenog zaokreta iz Washingtona i načina na koji radi trenutna administracija, ali ono što je više puta ponovljeno s njihove strane je da su suverenitet i jedinstvo BiH neupitni. Sada tvrde da nisu zainteresirani da nameću pojedinačna rješenja nego ih moramo sami pronaći, a oni će se više baviti ulaganjima, zaštitom američkih interesa u regiji itd. Već sam spomenuo preklapanje interesa BiH i SAD-a.
Kao ministar komunikacija i prometa, uvijek naglašavam da izgradnja potrebne infrastrukture u BiH ide presporo i da moramo početi graditi svu potrebnu infrastrukturu istovremeno, a ne čekati da završi jedan koridor, pa onda da počnemo novi. Na taj način nećemo završiti posao za 100 godina. Upravo tu vidim prostor za saradnju sa ovom vladom SAD-a i to je nešto na čemu radim pripremajući međudržavni sporazum sa SAD-om kako bismo na sistemski i zakonit način otvorili mogućnost brzog finansiranja i izgradnje željezničke, cestovne i druge infrastrukture.
U Bijeloj kući postoji interes za ovakav sporazum, a vidjet ćemo hoće li se ostvariti. Nema razloga da tuzlanska regija, Krajina, istočna Hercegovina čekaju da se sagrade pruge i ceste koje će ostati u korištenju 50 ili 75 godina nakon što svi mi odemo u penziju.
Što se tiče visokog predstavnika, OHR će Bosni i Hercegovini biti potreban sve dok postoje politike koje prijete njenom suverenitetu i ustavnom poretku. Ironično je da upravo SNSD, koji najglasnije traži zatvaranje OHR-a, svojom secesionističkom politikom najviše doprinosi tome da OHR ostane potreban.“
Profesionalni vozači – usvajanje Zakona o strancima u Hrvatskoj, šta su naredni koraci?
Usvajanje Zakona o strancima u Hrvatskoj je velika stvar za profesionalne vozače iz BiH i regiona. Zakon otvara prostor za posebne vize koje bi djelimično riješile problem brojanja dana u šengenskom prostoru za vozače. Sljedeći korak je da hrvatske institucije što brže donesu provedbene akte i počnu izdavati te vize u praksi.
To će našim vozačima dati malo prostora za predah dok se ovo pitanje ne riješi u potpunosti. Ja sam od početka mandata u svakodnevnoj komunikaciji s našim prijevoznicima i nastavit ću raditi na tome da se njihovi problemi riješe. To uključuje i borbu za status u Šengenu, ali još više i gomilu izmjena pravilnika iz mog resora koji im mogu olakšati poslovanje. Tako smo, naprimjer, riješili probleme obavezne obuke vozača, treće tablice i drugih problema prijevoznika, a tu nećemo stati i već radimo na smanjenju nekih njihovih troškova. Prijevoznici su jedan od najzdravijih poslovnih sektora u BiH.“
Koji je vaš stav po pitanju novog GP Gradiška i smatrate li da je “privremeno” zapravo trajno? Kako komentirate i poteze Zijada Krnjića?
Činjenica je da smo godinama normalizirali političke blokade kao način vođenja politike. Jedan od članova UO Uprave za indirektno oporezivanje BiH je iskoristio alat blokade u pokušaju da u prvi plan stavi problem međuentitetske raspodjele akciza. Moram priznati da se slažem da je pravilna raspodjela novca suština funkcioniranja države. Ali, ponavljam, ako koristite blokadu kao političko oružje, ne možete biti iznenađeni kada vam se blokada vrati tamo gdje niste očekivali.
Ne mogu predvidjeti šta će dalje biti sa korištenjem novog prijelaza. Potrebno je ispitati da li je ispoštovan zakon kod privremenog puštanja u rad. Kao neko ko se tri godine intenzivno bavi pitanjem transporta, moram reći da nam trebaju oba prijelaza, i stari i novi, kao i svi oni koje smo zajedno sa Hrvatskom predložili za unapređenje u prijelaze više kategorije, uključujući Svilaj, Kamensko i Izačić.
Često govorite o željeznicama. Koliko je realna modernizacija? Tu je i potencijalni aranžman sa Svjetskom bankom, šta podrazumijeva?
Modernizacija željeznica je realna, ali se neće desiti preko noći. Godinama smo zanemarivali sektor koji je u Evropi kičma održivog transporta, ali i ključna komponenta podizanja kvalitete života onih koji mogu koristiti putnički prijevoz. Potencijalni aranžman sa Svjetskom bankom za Željeznice Federacije BiH podrazumijeva finansijsko i strukturno pospremanje sistema, što znači sanaciju dijela dugova, ulaganja u sigurnost infrastrukture, digitalizaciju poslovanja i veću efikasnost.
Sad je na Vladi Federacije i Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija da željezničku infrastrukturu stave kao svoj prioritet, što dosad nije bio slučaj. Isto vrijedi i za Željeznice Republike Srpske. Ako danas ne počnemo ozbiljno ulagati u željeznice, za deset godina ćemo plaćati cijenu propuštenog razvoja i izgubiti korak s regionom i Evropom.
U javnosti se govorilo i o izmjenama Pravilnika o vozačkim ispitima?
Da, radimo na tome jer se sistem stjecanja vozačke dozvole mora mijenjati. Podaci govore da je prošle godine na cestama živote izgubilo 288 naših sugrađana i to su katastrofalne brojke. Za stjecanje zvanja instruktora vožnje je kod nas potrebno 45 sati pripremne nastave, a u Hrvatskoj, naprimjer, da biste stekli licencu morati imati fond od oko 1500 sati. I brojni su takvi primjeri.
Zato mijenjamo četiri pravilnika: Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače, Pravilnik o osposobljavanju instruktora vožnje, Pravilnik o vozačkim ispitima i Pravilnik o ispitivačima i ispitnim komisijama. Odmah nakon ovih izmjena idemo i u izmjene pravilnika o registraciji vozila, u kojem očekujem puno pojednostavljenja za firme, ali i građane.
Svi ovi pravilnici proizlaze iz Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Suština je jednostavna: ako zahvaljujući ovim hrabrim preventivnim mjerama spriječimo jednu tragediju i spasimo makar jedan ljudski život, postigli smo uspjeh koji nadilazi svaku političku, finansijsku ili bilo koju drugu računicu.“
Ima li rješenja za BHRT? Mogu li se naći sredstva kroz novi Prijedlog budžeta institucija BiH?
Jedino sistemsko rješenje za dugoročnu finansijsku održivost je da se izmjenom zakona na neki način postigne dogovor kojeg će se svi pridržavati. Mi trenutno imamo činjenicu da je BHRT siroče sistema, jer je državni zakon propisao da su entiteti ti koji prikupljaju RTV taksu, što se u praksi ne dešava kako bi trebalo. Ja sam pripremio jednu izmjenu zakona koja je tehnička i koja bi dozvolila da BHRT jedan dokazani deficit, koji nije nastao njihovom greškom, nadomjesti iz državnog budžeta.
Dakle, BHRT ne bi postao državna budžetska institucija, već bi iz budžeta nadomjestili manji dio svojih potreba nakon što entiteti ne bi isporučili predviđeni iznos od pretplate.
Glasao sam za usvajanje Prijedloga državnog budžeta na prethodnoj sjednici Vijeća ministara BiH jer postoje signali da bi paket pomoći koji pripremam za BHRT mogao dobiti potrebnu podršku. Ovo neće sistemski riješiti nagomilana dugovanja, ali će privremeno olakšati poslovanje javnog servisa dok neka buduća zdravorazumska politika na nivou BiH ne usvoji zakon kojeg će se svi pridržavati.“
Evropski put BiH je blokiran. Ima li šanse da aktuelna vlast riješi dva sporazuma do kraja mandata i otkoči sredstva iz Plana rasta?
Plan rasta je mogao davno proći procedure. Problem nije u tehničkim pitanjima, nego u nedostatku političke volje, prije svega SNSD-a, koji neće da provode reforme iz Plana rasta koje su uslov za povlačenje sredstava. Model Plana rasta je vrlo jednostavan: uradite reformu ili usvojite neke zakone i dobijete novac. Oni to očito ne žele, jer bi morali objasniti građanima Republike Srpske zašto odbijaju stotine miliona eura namijenjene razvoju i ekonomiji zbog nekih zaostalih politika koje više nikom osim vrhu SNSD-a nisu jasne. Ostaje žal što HDZ odbija da otvoreno napadne ovaj destruktivni pristup i što prešutno odobrava naš evropski zastoj.
