Nova studija objavljena u časopisu Psychology of Sport and Exercise pokazala je da slušanje personalizovane muzike tokom treninga može produžiti vrijeme vježbanja i povećati toleranciju na intenzivniji napor.
U istraživanju je učestvovalo 29 zdravih i fizički aktivnih osoba koje su vozile sobni bicikl tokom dvije odvojene sesije (jednom uz muziku, a drugi put u tišini).
Tokom oba treninga nosili su slušalice, dok je opterećenje na biciklu postepeno povećavano sa 70 vati za 25 vati svake dvije minute, sve dok ispitanici nisu dostigli iscrpljenost ili više nisu mogli održavati 60 obrtaja u minuti.
Rezultati su pokazali da su učesnici, kada su slušali personalizovane playliste, vježbali otprilike 20 posto duže nego tokom treninga bez muzike te su podnosili veći intenzitet opterećenja.
Ipak, playliste nisu bile potpuno proizvoljne. Ispitanici su sami birali pjesme, ali su one morale imati ritam između 120 i 140 otkucaja u minuti.
Među primjerima su pjesme “Just Dance” Lady Gage, “Monaco” Bad Bunnyja, “Circles” Post Malonea i “Girls Just Want to Have Fun” Cyndi Lauper.
Istraživači su pratili i broj otkucaja srca, potrošnju energije te subjektivni osjećaj napora. Rezultati sugerišu da muzika nije utjecala na fiziološke pokazatelje, već na način na koji su učesnici doživljavali napor, čineći trening podnošljivijim i zanimljivijim.
Licencirana psihologinja Erika Kawamura objašnjava da muzika može imati snažan utjecaj na raspoloženje, koncentraciju i opuštanje.
“Muzika može imati snažan utjecaj na sve strane, od poboljšanja raspoloženja, poboljšanja koncentracije ili poboljšanja opuštanja (uz sporiju muziku). Postoji razlog zašto biste mogli primijetiti da vas vaša omiljena optimistična pjesma odjednom stavlja u dobro raspoloženje ili vas čak tjera da izvedete neke plesne pokrete. Slušanje muzike također vas može prirodno potaknuti da uskladite svoje vježbe s brzim ritmom pjesme i povećate svoju želju za kretanjem umjesto sjedenjem”, kaže Kawamura.
Fizioterapeutkinja Lindsy Jackson smatra da muzika djeluje i na motivaciju i na fokus tokom treninga.
“Vjerovatno je uključena i motivacijska i pažljiva komponenta. Postoje i dokazi da muzika može djelomično odvratiti pažnju od osjećaja umora ili nelagode, posebno tokom vježbanja umjerenog intenziteta. Istraživači to ponekad nazivaju učinkom ometanja ili disocijacije”, navodi Jackson.
Govoreći o načinima za poboljšanje izdržljivosti, Kawamura preporučuje da fizička aktivnost bude što zanimljivija, bilo kroz promjenu vrste treninga, vježbanje s partnerom ili postavljanje realnih ciljeva.
“Najvažnije je da vam se mora sviđati i da vam mora biti zabavno”, ističe.
Jackson dodaje da je korisno smanjiti prepreke za redovno vježbanje povezivanjem fizičke aktivnosti s pozitivnim iskustvima, poput slušanja muzike, boravka na otvorenom ili rutina kojima se ljudi raduju.
Stručnjaci upozoravaju da motivacija ne bi trebala biti razlog za zanemarivanje signala koje šalje tijelo.
“Iako se možda osjećate motivisano i želite se prisiliti da nastavite, važno je slušati svoje tijelo kako biste izbjegli ozljede ili spriječili ozljede zbog prekomjernog vježbanja ili prekomjerne upotrebe istih mišića”, kaže Kawamura.
Kao znakove da je potrebno usporiti navodi bol, razdražljivost, stalni umor, pad performansi i osjećaj mučnine. Također, preporučuje najmanje jedan dan odmora sedmično te izmjenu intenziteta treninga.
“Ključ je naučiti odvojiti uzbuđenje od kapaciteta”, napominje Jackson.
Ona dodaje da oporavak ostaje važan bez obzira na dodatnu motivaciju koju muzika može pružiti.
“Muzika može pomoći ljudima da se više trude, ali to ne znači da oporavak postaje manje važan. Više nije uvijek bolje. Održivi trening obično dolazi od uravnoteženja izazova s odgovarajućim oporavkom”, dodaje.
Iako rezultati ukazuju na potencijalne koristi slušanja muzike tokom vježbanja, autori ističu da je istraživanje provedeno na relativno malom broju ispitanika, prosječne dobi od 34 godine, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se ovi nalazi primijeniti na širu populaciju.
Jackson smatra da studija podsjeća na važnost psiholoških faktora tokom fizičke aktivnosti.
“Ljudi nisu strojevi. Faktori poput uživanja, emocija, nivoa stresa i senzornih inputa mogu utjecati na performanse i dosljednost. Za mnoge ljude, stvaranje pozitivne emocionalne veze s vježbanjem može biti jednako važno kao i sam plan vježbanja”, kaže.
