Nova mađarska vlada protivi se ubrzanom ulasku Kijeva u Evropsku uniju, jasno poručujući da Ukrajina ne smije imati povlašten status u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koje godinama čekaju u čekaonici EU.
Nakon proljetnih promjena u Mađarskoj i dolaska reformističkog premijera Petera Magyara na vlast, u Briselu i Kijevu je vladao optimizam. Orbanov veto, koji je godinu dana stajao kao neprelazna prepreka za ukrajinske pregovore, napokon je uklonjen. U junu je otvoren prvi pregovarački klaster koji se odnosi na temeljna prava, dok je ranije ovog mjeseca otvoren i klaster za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Međutim, optimizam je bio kratkog daha. Kako saznaje Financial Times, Budimpešta je prošle sedmice ponovo blokirala otvaranje klastera dva i tri, koji obuhvataju integraciju u jedinstveno tržište te ekonomsku i socijalnu politiku. Ovi potezi jasno pokazuju da nova vlast u Mađarskoj nije u potpunosti raskinula s dosadašnjom politikom prema Ukrajini.
Zapadni Balkan kao glavni argument Budimpešte
Iz mađarske vlade su zvanično potvrdili da se oštro protive bilo kakvom “ubrzanom putu” (fast track) za Ukrajinu. Njihov glavni argument usmjeren je na nepravdu prema regiji Zapadnog Balkana.
Glasnogovornik mađarske vlade poručio je da Kijev ne bi smio uživati povoljniji tretman od zemalja kandidata sa Zapadnog Balkana, koje već godinama, pa i decenijama, provode bolne reforme i ispunjavaju stroge kriterije za pristupanje Evropskoj uniji.
Novi premijer Peter Magyar se od samog početka protivio ubrzanju ukrajinskih integracija, a dugo najavljivani zvanični sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim još uvijek se nije dogodio.
Dok Evropska komisija ponavlja da je Kijev ispunio sve formalne uslove za otvaranje svih šest pregovaračkih klastera, pojedini evropske diplomate mađarsku blokadu nazivaju “privremenim šokom” te ističu da će za nastavak procesa biti potreban direktan i intenzivan politički angažman s Magyarom. S druge strane, lideri poput irskog premijera Micheála Martina insistiraju na tome da se preostali klasteri za Ukrajinu moraju otvoriti do kraja godine.
Evropa u plamenu: Kritike zbog ublažavanja zelene agende
Pored političkih previranja oko proširenja, Evropska unija se suočava s još jednom teškom krizom – razornim šumskim požarima u Francuskoj i Španiji koji su primorali hiljade ljudi na evakuaciju.
Evropska komesarka za upravljanje krizama Hadja Lahbib upozorila je vlade zemalja članica da su ekstremni požari direktna posljedica oklijevanja i ublažavanja ekoloških mjera te odgađanja borbe protiv klimatskih promjena.
“Evropska komisija može biti ambiciozna samo onoliko koliko to žele zemlje članice. Kada vlade odugovlače s klimatskom agendom, prijeti nam opasnost i neprocjenjiva šteta. Ne možemo ignorisati činjenicu da Evropa danas gori”, poručila je Lahbib za FT.
Upozorenje dolazi u trenutku kada Brisel, pod pritiskom poslovne zajednice i straha od javne potrošnje, popušta u provedbi ključnih dijelova svog “Zelenog plana” (Green Deal) – uključujući odgodu zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem te ublažavanje kazni za emisije štetnih gasova. Lahbib ističe da se ulaganjem u prevenciju štedi stotinjak eura na svaki uloženi euro, upozoravajući da puko reagiranje na katastrofe košta neuporedivo više – kako ekonomski, tako i u ljudskim životima.
