Iako je Slovačka siromašnija od Češke, tamo se prodaje više luksuznih vozila. Među prvih deset možete pronaći, na primjer, Audi A6 ili BMW serije 3 i 5.
Na zapadnoj strani bivše države dominiraju Škodini automobili. Škoda samo u prvih deset modela čini značajnih 23,2 posto tržišta. U Slovačkoj, Škoda čini samo 13,2 posto tržišta. Slovaci jednostavno drugačije doživljavaju Škodu. S obzirom na to da se Kia Ceed proizvodi u Žilini, ovaj korejski kompakt mnogo je popularniji u Slovačkoj nego u Češkoj.
Prosječna starost prodatih polovnih vozila također je slična i dostiže 9,99 godina u Češkoj i 9,91 godinu u Slovačkoj. Ogromna razlika javlja se u kategoriji starosti više od 15 godina, gdje u Češkoj takvi automobili čine 23,5 posto ovogodišnjeg uvoza, dok u Slovačkoj samo 14,3 posto. S druge strane, kod polovnih automobila do pet godina starosti u Češkoj je takvih automobila oko 23 posto, dok je u Slovačkoj značajnijih 41,6 posto vozila.
S obzirom na praktično identičnu starost voznog parka, u Češkoj se češće prodaje manje automobila s vraćenom kilometražom. Među onima koje kupci provjeravaju, tri od deset automobila u Češkoj imaju vraćenu kilometražu, dok je u Slovačkoj takvih vozila oko polovine.
O različitim preferencijama kupaca polovnih automobila u Češkoj i Slovačkoj svjedoče razlike u afinitetu prema gorivu. U Slovačkoj se prodaje znatno više vozila s dizel motorima. Oni čine 56 posto tržišta, dok je u Češkoj njihov udio pao na 46 posto i prvo mjesto sada zauzimaju benzinska vozila (47,1 posto), kojih je u Slovačkoj znatno manje, tačnije 37,2 posto.
U Češkoj je primjetan blagi zaokret prema benzinskim motorima, koji su preuzeli vodeću ulogu na tržištu polovnih vozila. Razlog za to leži prvenstveno u načinu korištenja automobila. Češki vozači češće koriste automobile za kraće relacije i gradsku vožnju, gdje benzinski motori dolaze do izražaja zbog jednostavnijeg održavanja i manjeg rizika od skupih kvarova.
Osim toga, benzinci su obično jeftiniji za kupovinu, što dodatno utiče na njihovu popularnost. Na tržištu dominiraju modeli poput Škode Octavije, koji su dostupni u različitim varijantama motora, ali se često biraju upravo u benzinskim verzijama zbog njihove praktičnosti u svakodnevnoj upotrebi.
S druge strane, u Slovačkoj dizelski motori i dalje imaju značajnu prednost. Ova preferencija proizlazi iz činjenice da vozači u toj zemlji češće prelaze duže udaljenosti, uključujući i vožnju prema susjednim državama.
Dizel motori u takvim uslovima nude manju potrošnju goriva i bolju efikasnost na autoputu, što ih čini isplativijim izborom na duži rok. Uz to, slovačko tržište polovnih automobila obiluje većim i luksuznijim modelima, poput onih koje nude Audi i BMW, a koji su tradicionalno češće opremljeni dizelskim motorima. Time se dodatno povećava udio dizela u ukupnoj ponudi i prodaji.
Važnu ulogu igraju i regulatorni faktori. U Slovačkoj se prilikom prve registracije vozila plaća naknada koja zavisi od zapremine motora i ekoloških karakteristika. Ovaj sistem podstiče kupce da pažljivije biraju vozila koja će dugoročno biti isplativa, što često ide u korist dizelaša kod vozača koji planiraju veće godišnje kilometraže. U Češkoj takav pritisak nije izražen u istoj mjeri, pa kupci imaju veću slobodu da biraju jednostavnije i praktičnije opcije.
Na kraju, razlika se može svesti i na mentalitet kupaca. Češki vozači češće biraju sigurnost i niže troškove održavanja, dok su Slovaci skloniji optimizaciji ukupnih troškova kroz veću efikasnost na dužim relacijama. Upravo ta razlika u pristupu dovodi do toga da u jednoj zemlji dominiraju benzinci, a u drugoj dizelaši, iako su tržišta na prvi pogled gotovo identična.
