Nema plana za zatvaranje rudnika, a zelena tranzicija već kuca na vrata

O stanju u rudnicima, isplati plata, zaduženju kod Svjetske banke, ali i budućnosti rudarstva u BiH, za N1 su govorili Nedžad Duraković iz Sindikata rudara Zenica i Abdel Fazlić iz Sindikata rudara Kakanj.

Govoreći o dogovoru s Vladom Federacije BiH prema kojem bi aprilska plata rudarima u Zenici trebala biti isplaćena tokom ove sedmice, najkasnije do 25. u mjesecu, Nedžad Duraković poručio je da je riječ o privremenom rješenju.

“Kad govorimo o konkretnom slučaju za Zenicu, ovo će biti privremeno rješenje, gašenje nekakvog požara, jer ovo je socijalna plata, plata koja je u velikom zakašnjenju”, rekao je Duraković.

Dodao je da nije siguran da li se može govoriti o sistemskom rješenju za Zenicu ili ostale rudnike, ali je naveo da se u prvoj trećini jula očekuje operativnost sredstava iz kreditnog zajma Svjetske banke za regije bogate ugljem.

“Ako je slijediti istini toj priči, slijede nekakvi bolji dani kad je u pitanju Zenica”, kazao je Duraković.

Abdel Fazlić iz Sindikata rudara Kakanj rekao je da se u slučaju Zenice očekuje pozitivna priča u vezi sa sredstvima Svjetske banke i socijalnim zbrinjavanjem radnika, ali da situacija u Kaknju ide drugim smjerom.

“Što se tiče rudnika Kakanj, on u proteklom periodu ide uzlaznom putanjom. Proizvodnja se diže iz mjeseca u mjesec. Mi očekujemo da će se stabilizovati i mislim da kraj rudarenja u Bosni i Hercegovini nije još ni blizu”, rekao je Fazlić.

Govoreći o zelenoj tranziciji, Fazlić je poručio da ona, prema njegovom mišljenju, nije pravedna.

“Ona samo ime ima zeleno, a nije pravedna tranzicija”, rekao je.

Istakao je i da bi, prema analizama sindikata, rudnici imali znatno drugačije rezultate da je ugalj od 2000. do 2022. godine plaćan po industrijskoj cijeni.

“Rudnik Kakanj bi imao dobit veću od 500 miliona, a rudnik Kreka milijardu. Mislim da se mora pozabaviti cijenom uglja i da bismo mi mogli funkcionisati”, naveo je Fazlić.

Na pitanje gdje je novac od skupe električne energije ukoliko nije u rudnicima, Duraković je rekao da to nije pitanje za sindikate.

“Gdje je novac, zaista ne znam. To trebate pitati Upravu Elektroprivrede”, rekao je Duraković.

On je istakao da su rudnici godinama proizvodili ugalj i prodavali ga jeftino Elektroprivredi, dok su rudnici bilježili loše rezultate.

“Imali smo supermoćnu Elektroprivredu, ali izuzetno slabe rezultate rudnika. Tako je i danas situacija, samo što se promijenila, čini mi se, da i Elektroprivreda ne može više da funkcioniše”, kazao je.

Duraković je upozorio da BiH nema finansijske kapacitete za pravednu tranziciju u smislu socijalnog zbrinjavanja ljudi.

“Ako govorimo o sedam rudnika koji su poslovali u koncernu, sa Zenicom se krenulo postepeno, ali bez jasnog plana i jasne strategije”, rekao je.

Govoreći o Zenici, kazao je da je odluka o zatvaranju bila tehničko-ekonomske prirode, ali da rudari već dvije i po godine prolaze kroz borbu za preživljavanje.

“Nema strategije, nema plana, nema mogućnosti prekvalifikacije tih radnika i sredina u kojima egzistiraju ti rudnici”, upozorio je Duraković.

Dodao je da se ne otvaraju novi kapaciteti, da nije povezan staž i da plate kasne.

Fazlić je rekao da rudnici nisu “pušteni niz vodu”, ali da problemi postoje.

“Ja pričam u ime sindikata i mi smo tu svi zajedno, jedinstveni, i nisu nas uspjeli rasparčati na komade da bi lakše s nama vladali”, rekao je Fazlić.

Prema njegovim riječima, neki rudnici povećavaju proizvodnju, a u Kaknju se nadaju izlasku iz krize u narednim mjesecima.

“Samo mogu reći o rudniku Kakanj da se proizvodnja diže i ide na veći nivo. Kad imamo proizvodnju, onda možemo očekivati svjetliju budućnost”, kazao je.

Upozorio je i na problem ovjere zdravstvenih knjižica u Zeničko-dobojskom kantonu za rudnike Kakanj, Breza i Zenica.

“Ne vrši se ovjera i spriječeni smo za liječenje, što je jedan ogroman problem”, rekao je Fazlić.

Govoreći o zelenoj tranziciji i planovima vlasti, Fazlić je rekao da ne zna da li vlasti imaju program za rudare, ali da sindikati neće dozvoliti zatvaranje rudnika bez zaštite radnika.

“Mi ćemo se boriti za svoja prava, za radnička prava koja zastupamo i neće moći tek tako da se zatvaraju rudnici”, poručio je Fazlić.

Duraković je, s druge strane, naveo da je okvirno 2050. godina postavljena kao period kada bi trebalo prestati s proizvodnjom energije iz uglja, ali je upozorio da BiH, uprkos preuzetim obavezama, nije napredovala.

“Čini mi se da smo Pariški sporazum i Sofijsku deklaraciju prije desetak godina potpisali kao obavezu ka ispunjavanju uslova za zelenu tranziciju. Mislim da se od tih deset godina u ovom trenutku nalazimo na istom mjestu, ako ne i korak nazad”, rekao je Duraković.

Dodao je da primjer Zenice pokazuje kako zatvaranje rudnika ne bi trebalo provoditi.

“Problem je nedostatak strategije i jasnog plana. Problem je što država i Elektroprivreda kao sistem nisu u stanju izvesti ovu tranziciju sami bez pomoći države”, kazao je.

Govoreći o CBAM taksi, Duraković je rekao da se ona možda mogla izbjeći da su vlasti posljednjih godina uskladile zakonske obaveze s Evropskom unijom i uredile cijenu električne energije.

Prema njegovim riječima, bilo bi bolje da se sredstva od emisija CO2 prikupljaju u BiH kroz porez i usmjeravaju u fondove za restrukturiranje i zbrinjavanje rudara.

“Ta porezna sredstva bi ostala u ovoj državi, punila budžet i samim tim bi se stvorili neki fondovi za zbrinjavanje ljudi”, naveo je Duraković.

Na pitanje o tehničkom i sigurnosnom stanju u rudnicima, Fazlić je rekao da nedostatak investicija postoji duži period, posebno u podzemnoj eksploataciji.

“Nije to baš katastrofalno, ali ima nedostataka. Što se tiče podzemne eksploatacije, treba malo više ulagati u nju”, rekao je.

Dodao je da su u rudnik Kakanj počele dolaziti nove mašine i kamioni za površinsku eksploataciju, što bi trebalo olakšati i pojeftiniti proizvodnju uglja.

“Ja smatram da ćemo mi proizvoditi energiju iz uglja još minimum 30, 40 godina, jer nemamo drugog modusa da pređemo na zelenu tranziciju”, kazao je Fazlić.

Duraković je upozorio da su investicioni ciklusi u rudnicima u velikom zakašnjenju, a da je nedostatak proizvodne radne snage evidentan.

Govoreći o mladima i interesu za rudarstvo, rekao je da to zanimanje više nije izazovno kao nekada, posebno zbog stalnih najava stečaja i zatvaranja rudnika.

“Danas je sasvim normalna i logična priča da rudnici idu u zatvaranje i samim tim to više nije izazovno zanimanje”, rekao je.

Ipak, istakao je da za stabilnost energetskog sektora nedostaju radnici u proizvodnji, te da treba ubrzati administrativne procedure za prijem onih koji žele raditi.

Duraković je rekao da rudari Zenice očekuju isplatu aprilske plate do 25. u mjesecu, kao i realizaciju kreditnog zajma u prvoj trećini jula.

“Što se tiče rudnika mrkog uglja Zenica, odluka je donesena još prije dvije, dvije i po godine i treba je provesti u djelo. Treba ovih 480 do 500 radnika dovesti do onoga što je socijalno prihvatljivo za sindikat, a to je zbrinjavanje i zatvaranje samog rudnika, nažalost”, kazao je Duraković.

Fazlić je poručio da rudari u Kaknju vide budućnost u svom rudniku, posebno dok proizvodnja raste.

“Kod nas kad se objavi konkurs za prijem radnika, navodim primjer, za 50 bude 700, 800 prijava. Dok god budemo kopali ovim intenzitetom i pojačavali proizvodnju, naravno da i mi vidimo svoju budućnost”, rekao je.

Upozorio je da bi nova kašnjenja plata mogla izazvati jaču sindikalnu reakciju.

“Nećemo dozvoliti da kopamo količine uglja koje zadovoljavaju rudnik Kakanj, a da se nama plata isplaćuje sa zakašnjenjima”, poručio je Fazlić.

Duraković se nadovezao i kazao da, ako je cijeli energetski sektor u finansijskom problemu, onda treba pronaći datum kada će svi radnici u koncernu primati platu istog dana.

“Plate i doprinosi za radnike Elektroprivrede se na vrijeme i redovno isplaćuju. Ne vidimo proteste, ne vidimo ikoga da se buni. Vidimo rudare na ulici”, rekao je Duraković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad