“Prvo je da državljane Bosne i Hercegovine sa biračkim pravom koji glasaju izvan BiH, država Bosna i Hercegovina mora registrirati za glasanje po automatizmu. To je takozvana pasivna registracija, na osnovu službenih evidencija koje vodi država”, kazao je Arnautović.
Dodao je da je to jedan od ključnih koraka koji treba napraviti u budućnosti, nakon formiranja nove vlasti.
“Drugo, birači izvan Bosne i Hercegovine koji glasaju putem pošte, tu poštu trebaju dostavljati u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo (DKP) BiH u zemlji prijema, a potom da to diplomatsko-konzularno predstavništvo te koverte šalje u Centralnu izbornu komisiju u Sarajevo, diplomatskom poštom. Potpuno bi se skratilo, da tako kažem, jedno mučenje građana BiH koji žive izvan BiH, koji glasaju, da oni šalju koverte i plaćaju troškove slanja prema Sarajevu”, mišljenja je Arnautović.
Kazao je i kako u budžetu Bosne i Hercegovine treba da se predvide sredstva za podmirenje poštanskih troškova naših birača koji glasaju iz dijaspore, kako bi se birači izvan BiH oslobodili troškova slanja koverata, kakvo je sada.
“Također, ambasade i konzulati Bosne i Hercegovine, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, moraju uspostaviti službenu evidenciju birača koji glasaju izvan BiH, stalnu službenu evidenciju, i preuzeti aktivnu ulogu njihovog informiranja i edukacije o izbornom procesu u Bosni i Hercegovini”, naveo je Arnautović.
Po njegovim riječima, uspjeh te aktivnosti treba biti jedan od ključnih elemenata ocjene ukupne uspješnosti rada nekog ambasadora, odnosno konzula i konzulata.
“Ovo sve što sam rekao odnosi se svakako na postupanje budućih struktura vlasti nakon izbora u oktobru 2026. godine. Sljedeće vrlo važno pitanje, strateško pitanje, je pitanje dvojnog državljanstva, jer sadašnja norma i Ustava, iz člana 1.7. d) i Izbornog zakona, iz člana 1.5. Izbornog zakona, u praksi izaziva niz kontradiktornosti. Nepojmljivo je da naš član Predsjedništva, dakle predsjednik države Bosne i Hercegovine može glasati za predsjednika druge, susjedne države. To je nepojmljiva stvar koja ne postoji nigdje u svijetu”, istaknuo je Arnautović.
Dakle, dodao je on, to ustavno i zakonsko rješenje mora pretrpjeti značajne izmjene i biti usaglašeno sa ustavnim principima i međunarodnim standardima. On smatra da se”, ova anomalija u izbornom sistemu mora ispraviti i uskladiti sa međunarodnim standardima, među kojima je pravilo da nema reprezentacije bez oporezivanja”.
“Drugim riječima, nije moguće imati biračko pravo u državi u kojoj ne plaćaš porez. Dakle, to su sve neka strateška pitanja o kojima bi trebao novi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i novi saziv Predsjedništva BiH da raspravi”, kazao je Arnautović.
Govoreći o interesu državljana BiH u dijaspori za ovogodišnje Opće izbore u Bosni i Hercegovini, naveo je da je Centralna izborna komisija BiH, u okviru svoje nadležnosti, poduzela sve da informira i educira birače koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine o njihovim pravima.
“Nažalost, vidjeli smo da te brojke nisu onoliko koliko je stvarno stanje naše dijaspore. Najbolje možemo vidjeti kroz organiziranje ovih grupa koje su pratile Svjetsko prvenstvo u fudbalu, pa smo vidjeli kako je jako dobro organizirana dijaspora kada je to u pitanju. Nešto slično bi se moralo u budućnosti desiti i sa njihovom inkluzijom u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Razloga je više, ja sam nekoliko puta već to isticao. Dakle, treba postojati aktivnija uloga političkih subjekata, prije svega, koji se trebaju boriti za glasove birača koji glasaju izvan BiH, ali takođe i država treba daleko više da se organizira”, smatra Arnautović.
Kaže da je na prvom mjestu obaveza Ministarstva vanjskih poslova i Centralne izborne komisije da u jednoj sinergiji povećaju aktivnosti na, prije svega, informiranju naših birača. Kad je naš birač dobro informiran, onda će uslijediti i njegovo učešće u izbornom procesu.
“Da ponovim da tokom glasanja u našim ambasadama i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije, nego će se taj proces skeniranja dokumenata, skeniranja glasačkih listića, vršiti u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu”, naveo je Arnautović.
Na predstojećim Općim izborima u BiH, za glasanje izvan BiH registrovano je 48.078 birača”, putem pošte 45.457 birača, a u DKP-ima 2.621 birač. Uslove registracije za glasanje izvan BiH nije ispunilo 5.259 birača.
Kada je u pitanju glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP), planirano je glasanje u 20 DKP-a u 13 država.
Najviše registrovanih da glasa u DKP-u je u Minhenu”, 434 birača, zatim u Beču”, 266, u Amanu”, 199, u Berlinu”, 186 birača itd.
Kada je riječ o susjednim državama, u DKP-u u Zagrebu”, 59 birača, u Rijeci”, 46 birača i u Beogradu”, 51 birač.
Iz Centralne izborne komisije BiH navode da za organizaciju izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima minimalan broj prijavljenih birača treba biti 50, uz napomenu da Centralna izborna komisija BiH može napraviti izuzetak ako je taj broj blizu 50 i ako postoje tehničke i druge pretpostavke za organizaciju izbora u DKP-ima.
Glasački listići birača koji glasaju putem pošte i u DKP-ima se broje u Glavnom centru za brojanje.
