Nivo vode u ovom slanom jezeru opada alarmantnom brzinom od preko jednog metra godišnje, a ekološka katastrofa sa sobom donosi novi, zastrašujući fenomen – hiljade iznenadnih vrtača (ponora), koje doslovno gutaju sve pred sobom.
Tamo gdje su nekada bile uređene plaže i luksuzni turistički kompleksi, danas se nalazi pejzaž koji podsjeća na ratnu zonu. Na tlu duž obale su duboki krateri koji uništavaju infrastrukturu, puteve i poljoprivredna zemljišta.
Priroda uzvraća udarac
Naučnici objašnjavaju da su vrtače direktna posljedica povlačenja slane vode. Kada se more povuče, pod zemljom ostaju debeli slojevi soli.
Slatka podzemna voda koja dolazi s okolnih planina otapa te skrivene slojeve soli, stvarajući goleme podzemne šupljine. Tlo iznad njih odjednom gubi oslonac i ruši se u ambise duboke i do 30 metara.
“Ovo više nije problem koji čeka našu djecu, ovo je katastrofa koja se dešava sada”, upozorio je Gidon Bromberg, direktor ekološke organizacije EcoPeace Middle East.
Prema njegovim riječima, vrtače se pojavljuju preko noći.
“One su direktno upozorenje prirode da smo potpuno poremetili krhku ravnotežu ovog jedinstvenog ekosistema. Putevi pucaju, turistički objekti se zatvaraju jer niko ne može garantovati da se zemlja neće otvoriti pod nogama posjetitelja”, dodaje.
Glavni krivac nije klima, već čovjek
Iako klimatske promjene i ekstremne ljetne vrućine ubrzavaju isparavanje vode, stručnjaci su složni: glavni krivac za presušivanje Mrtvog mora je čovjek.
Rijeka Jordan, koja je historijski bila glavni izvor vode za Mrtvo more, pretvorena je u jedva vidljivi potok. Države u regionu, Izrael, Jordan i Sirija, preusmjerile su više od 90 posto njenog toka kako bi zadovoljile svoje potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem usjeva za brzorastuću populaciju.
Osim toga, teška industrija s obje strane obale ispumpava preostalu vodu u ogromne bazene radi eksploatacije kalija i drugih dragocjenih minerala.
“Ekonomski interes je stavljen ispred opstanka prirode”, istakao je hidrolog s Univerziteta u Jordanu dr. Hassan Al-Zoubi.
Kako je ukazao, već decenijama se uzima voda iz rijeke Jordan, a Mrtvom moru se ne vraća ništa. Kada se tome doda, kako je obrazložio, industrijsko isparavanje radi profita, posljedica toga jeste da je jezero izgubilo više od trećine svoje površine u samo nekoliko decenija.
Ukazao je da je gubitak nemoguće nadoknaditi bez radikalne promjene regionalne politike upravljanja vodama.
Turizam u kolapsu
Lokalno stanovništvo i ugostitelji, koji su živjeli od ljekovitog blata i turizma, danas su očajni. Nekada popularna odmarališta sada su ograđena bodljikavom žicom i tablama s natpisima “Opasnost”.
“Moja porodica je generacijama živjela od turista koji su dolazili na ove plaže”, prisjetio se ogorčeni vlasnik napuštenog restorana na obali.
Prije 20 godina, voda je, dodaje, zapljuskivala terasu njegovog objekta.
“Danas moramo pješačiti više od kilometra preko opasnog, ispucalog tla da bismo uopće vidjeli vodu. Gosti su otišli, a s njima i naša egzistencija. Živimo u strahu da će nam i kuće propasti u neku od ovih rupa”, rekao je.
Ima li spasa za Mrtvo more
Ambiciozni projekti, poput izgradnje velikog kanala koji bi pumpao vodu iz Crvenog mora u Mrtvo more, godinama su bili na stolu, ali su na kraju obustavljeni zbog političkih nesuglasica i finansijskih problema.
Osim toga, ekolozi upozoravaju da bi miješanje različitih vrsta vode moglo trajno uništiti jedinstveni hemijski sastav Mrtvog mora i promijeniti njegovu prepoznatljivu boju.
Surova realnost s kojom se Bliski istok suočava jeste da se Mrtvo more vjerovatno nikada neće vratiti na svoje stare granice.
Jedino što preostaje jeste hitno postizanje regionalnog sporazuma o strogoj kontroli potrošnje vode kako bi se ovaj ekološki problem barem usporio, prije nego što najslanije jezero na svijetu postane tek dio historijskih knjiga, piše CNN.
