Ovaj rekord je ostvaren zahvaljujući snažnom rastu tržišta dionica širom svijeta i azijskog tehnološkog sektora, objavili su iz Norges Bank Investment Management (NBIM), ogranka Centralne banke Norveške zaduženog za upravljanje spomenutim fondom, piše portal Nordisk Post.
Ukupna vrijednost fonda na kraju juna ove godine iznosila je 22.683 milijarde kruna (4.025 milijardi KM), nakon što je njegova vrijednost u prvom polugodištu porasla za 1.416 milijardi kruna (254,31 milion KM). Fond je od januara do juna ostvario ukupan prinos od 9,4 posto, što je za 0,22 postotna poena više od njegovog referentnog indeksa.
Snažan rast dionica i tehnološkog sektora
Rekordni rezultat u krunama prvenstveno je posljedica velike izloženosti Fonda tržištima dionica. Dionice su na kraju juna činile 72,1 posto ukupne imovine Fonda te su u prvoj polovini godine ostvarile prinos od 13 posto.
Prema NBIM-ovim polugodišnjim rezultatima, sektori telekomunikacija, tehnologije i energetike imali su najbolji učinak. NBIM-ov Izvršni direktor Nicolai Tangen ukazao je da su ostvarenom rezultatu posebno doprinijele azijske tehnološke kompanije.
Ostali dijelovi imovine dali su znatno manji doprinos:
– Ulaganja s fiksnim prinosom (25,8 posto od ukupne imovine): prinos od 0,9 posto.
– Nekretnine izvan berze: prinos od tri posto.
– Infrastruktura za obnovljivu energiju izvan berze: negativan prinos od -0,2 posto.
Budući da je Fond ogroman i vrijedi 22.683 milijarde kruna, čak i mali procentualni rast donosi dobitak od više stotina milijardi kruna.
Jačanje krune smanjilo ukupnu prikazanu vrijednost
Zarada od investicija ne poklapa se potpuno s rastom vrijednosti Fonda jer na konačan iznos utječu promjene tečaja valuta.
Norveška kruna je tokom prve polovine godine ojačala u odnosu na nekoliko glavnih svjetskih valuta. S obzirom na to da su gotovo sve investicije Fonda izvan Norveške, jačanje domaće valute smanjuje njihovu vrijednost kada se preračunaju u krune.
Iako su promjene tečaja na papiru umanjile vrijednost Fonda za 427 milijardi kruna (76,08 milijardi KM), država je taj minus ublažila uplatom 89 milijardi kruna (15,84 milijarde KM) stvarnog, novog novca.
Zbog toga je, uprkos dobiti od investicija od 1.753 milijarde kruna (314,84 milijarde KM), ukupna vrijednost Fonda porasla za nešto manji iznos – za 1.416 milijardi kruna (254,31 milijardu KM).
Fondom se finansira više od četvrtine državnog budžeta
Osnovan sa ciljem ulaganja norveških prihoda od nafte u inostranstvu, Fond je postao ključni stub javnih finansija Norveške. Pravilo je da država godišnje troši najviše tri posto vrijednosti Fonda. Na taj način se bogatstvo od nafte čuva i za buduće generacije.
Vlada je u rebalansu ovogodišnjeg budžeta planirala povlačenje 579 milijardi kruna (103,07 milijardi KM) iz Fonda. To iznosi 2,7 posto vrijednosti Fonda s početka godine.
Iz Ministarstva finansija Norveške istakli su da se iz Fonda finansira više od četvrtine državnog budžeta, zbog čega su javne finansije veoma osjetljive na promjene na svjetskim tržištima i tečajne razlike.
Novi pritisci i etička preispitivanja
Objavljivanjem posljednjeg finansijskog izvještaja Fonda ponovo su otvorena i pitanja etičke procjene ulaganja.
List Aftenposten objavio je da Fond i dalje posjeduje udjele u kompanijama povezanim s izraelskom vojnom industrijom. Prema pisanju tog lista, Uprava Fonda je navela da ne može garantovati da kompanije iz njenog portfelja ne doprinose kršenju međunarodnog prava.
Ovo pitanje ukazuje na stalni izazov za Fond, koji investira u hiljade kompanija širom svijeta. Iako je uloga Fonda primarno finansijska, njegova veličina čini odluke o vlasništvu, isključivanju kompanija iz investicija i odgovornom ulaganju politički značajnim kako u Norveškoj, tako i van nje, piše Nordisk Post.
