U zvaničnom saopćenju, vlada u Managvi je navela da prekid svih diplomatskih veza predstavlja odgovor na “neopravdane, agresivne i neodgovorne izjave” italijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija.
Do eskalacije je došlo nakon Tajanijevog govora na samitu Evropske narodne stranke (EPP) u Madridu, gdje je izjavio da Italija “ne dijeli ništa s vizijom ekstremističkih vlada poput one u Nikaragvi”. Tajani je tada direktno optužio ovu centralnoameričku državu da pruža sigurno utočište “opasnim teroristima iz Crvenih brigada”, s posebnim akcentom na Casimirrija.
Italijanska ambasada u Managvi je tokom noći primila zvanično protestno pismo, no zvanični Rim ne pokazuje namjeru da ustukne.
Italija ne odustaje od izručenja
Ministar Tajani oglasio se povodom prekida odnosa i naglasio da će Italija nastaviti vršiti pritisak kako bi Casimirri odgovarao pred licem pravde.
“Italija će nastaviti zahtijevati da Casimirri odgovara pred italijanskim pravosuđem za zločine za koje je proglašen krivim, a što je već zatraženo i u rezoluciji Evropskog parlamenta. Naša zemlja će odlučno braniti ovaj zahtjev, iz poštovanja prema sjećanju na žrtve terorizma i principima pravde”, poručio je Tajani.
Italijansko ministarstvo vanjskih poslova dodalo je u odvojenom saopćenju da država “ne zaboravlja žrtve terorizma” i da nikada neće prestati tražiti odgovornost za teške zločine počinjene protiv italijanske države.
Ko je Alessio Casimirri?
Alessio Casimirri (74) bio je istaknuti član “Crvenih brigada”, ekstremno ljevičarske oružane grupe koja je stajala iza brojnih napada tokom takozvanih “Olovnih godina” – mračnog perioda političkog nasilja u Italiji 70-ih i 80-ih godina.
Casimirri je lično učestvovao u komandoskom napadu na obezbjeđenje Alda Mora u Rimu (Via Fani), kada je brutalno ubijeno pet policajaca.
Moro, tadašnji lider Demokršćana i bivši premijer, držan je u zarobljeništvu oko šest sedmica prije nego što je ubijen u maju 1978. godine.
Zanimljivo je da je Casimirri rođen 1951. godine u porodici Luciana Casimirrija, dugogodišnjeg šefa ureda za štampu Vatikana koji je služio pod čak tri pape (od Pija XII do Pavla VI).
Italijanski sudovi osudili su Casimirrija na šest doživotnih robija zbog slučaja Moro i drugih povezanih ubistava. Međutim, on je početkom 80-ih uspio pobjeći iz Italije. U Nikaragvu je stigao 1983. godine, gdje je dobio državljanstvo, a kasnije je u Managvi otvorio uspješan restoran.
Italija već decenijama podnosi zahtjeve za njegovo izručenje, ali je Ortegina vlada sve te zahtjeve uporno odbijala ili jednostavno ignorisala. Vlasti u Nikaragvi se redovno pozivaju na svoje ustavne odredbe koje štite njihove državljane od izručenja stranim državama.
Prekidom diplomatskih veza, budućnost bilo kakve bilateralne saradnje Rima i Managve ostaje krajnje neizvjesna. Ipak, posljednje poruke iz Italije jasno daju do znanja da zatvaranje ambasade neće značiti i zatvaranje lova na jednog od najtraženijih italijanskih bjegunaca.
