Kako je saopćeno iz Ureda Vlade Federacije BiH, sastanak je održan u okviru redovnih konsultacija.
Predstavnici Misije MMF-a upoznali su premijera Nikšića s očekivanim finansijskim kretanjima u budućem periodu u kontekstu globalnih dešavanja i izazova koje ona nose.
Razgovarano je o reformskim mjerama i benefitima koje bi BiH imala od usvajanja Plana rasta, a kako je saopćeno, nezaobilazna tema bilo je i rješavanje pitanja državne imovine.
“Sagovornici su saglasni da bi rješenje tog važnog pitanja dovelo do velikog investicijskog ciklusa od kojeg bi veliku korist imali svi građani Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopćenju Ureda Vlade FBiH.
Inače, rješavanje pitanja državne imovine uslov je za realizaciju projekta Južna plinska interkonekcija, za koji je zainteresovana američka kompanija AAFS. U Parlamentu FBiH su usvojene izmjene zakona koje će omogućiti tu investiciju, potpisan je međudržavni sporazum između Hrvatske i BiH, a u narednom periodu je u planu potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i AAFS-a.
Premijer Nikšić je tokom današnjeg sastanka s predstavnicima Misije MMF-a prezentovao glavne finansijske pokazatelje u tom entitetu. Između ostalog, razgovarano je i o implikacijama globalnih dešavanja na domaću ekonomiju, te je konstatovano da su i znatno veće države u svijetu osjetile posljedice rata na Bliskom istoku, kao i da je sasvim očekivano da su one zahvatile i ekonomiju u našoj zemlji.
Federalni premijer je u tom kontekstu istaknuo da je Vlada FBiH u proteklom periodu poduzela niz aktivnosti s ciljem zaštite standarda građana, posebno penzionera i najugroženijih kategorija stanovništva.
Naveo je da su neke od donesenih mjera s ciljem zaštite građana od inflatornih udara ograničavanje cijene hljeba, zaključavanje najnižih cijena 100 proizvoda, zatim ograničavanje marži maloprodajne i veleprodajne cijene nafte i naftnih derivata.
Također, među mjerama koje je Vlada FBiH donijela s ciljem jačanja konkurentnosti, te očuvanja radnih mjesta i zaštite radnika su povećanje iznosa minimalne plate, ali i omogućavanje poslodavcima da isplate neoporezive jednokratne pomoći uposlenima. Pomoć privredi je data i kroz smanjenje ukupne stope doprinosa, ali i kroz različite poticaje. Konstatovano je da je i pored globalnih dešavanja u prvih pet mjeseci ove godine primjetan rast prihoda, te da će zahvaljujući fiskalizaciji transakcija ovaj trend biti nastavljen.
