Pilot-turbinu u Schipkauu razvila je njemačka inženjerska kompanija GICON za Saveznu agenciju za disruptivne inovacije, odnosno SPRIND, a cilj joj je testirati može li se značajnim povećanjem visine proizvesti znatno više električne energije uz istu količinu infrastrukture za korištenje energije vjetra.
Konstrukcija je, uključujući lopatice, visoka 365 metara, čime je druga najviša konstrukcija u Njemačkoj, nakon televizijskog tornja u Berlinu. GICON navodi da bi ovaj dizajn u konačnici mogao proizvoditi približno dvostruko više električne energije od konvencionalne turbine s istim prečnikom rotora, iako tu procjenu tek treba potvrditi u stvarnom radu.
Glavna ideja GICON-ovog dizajna jeste doći do mjesta gdje je vjetar povoljniji. Brzina vjetra uglavnom raste s nadmorskom visinom, dok veće visine također mogu pružiti stabilnije uslove vjetra. Zbog toga turbina koja radi stotinama metara iznad tla ima pristup većem i potencijalno pouzdanijem energetskom resursu od konvencionalne turbine.
Pilot-turbina u Schipkauu ima snagu od 3,8 megavata, dok se očekuje da će buduće verzije premašiti 7 MW. GICON-ova procjena o udvostručenju proizvodnje energije odnosi se na količinu električne energije proizvedene tokom vremena, a ne na maksimalnu nazivnu snagu turbine.
Međutim, dostizanje te visine zahtijevalo je od kompanije GICON da preispita način na koji se takva turbina može izgraditi. Umjesto korištenja konvencionalne dizalice koja može dosegnuti vrh tornja, kompanija je upotrijebila teleskopski dizajn tornja.
Specijalizirani mehanizam za podizanje podigao je unutrašnji dio tornja kroz okolnu rešetkastu konstrukciju, prije nego što je učvršćen na konačnoj visini. Osnivač i izvršni direktor kompanije GICON Jochen Grosmann opisao je dostizanje visine od 365 metara kao veliku prekretnicu za projekt, koji je počeo kao koncept prije nego što je prerastao u pilot postrojenje pune veličine.
Jedna od zanimljivijih mogućnosti jeste da bi se vjetroturbine na velikim visinama u budućnosti mogle dodavati postojećim vjetroparkovima, umjesto da zahtijevaju potpuno nove lokacije. GICON i SPRIND zamišljaju da ovi sistemi rade kao drugi nivo proizvodnje energije iz vjetra, pri čemu bi se više turbine nalazile iznad konvencionalnih vjetroturbina. Na taj način bi njihovi rotori radili na većim visinama, dok bi postojeće turbine nastavile proizvoditi električnu energiju ispod njih.
Prema trenutnoj procjeni, Njemačka bi potencijalno mogla smjestiti čak 4.000 vjetroturbina na velikim visinama unutar postojećih vjetroparkova. Ako koncept bude funkcionirao kako se očekuje, to bi omogućilo dodatnu proizvodnju električne energije bez širenja vjetroparkova na nova područja, uz istovremeno bolje iskorištavanje postojećih priključaka na elektroenergetsku mrežu i već razvijenih lokacija za proizvodnju energije iz vjetra.
Iako završetak konstrukcije predstavlja važno dostignuće, važniji test tek predstoji, budući da je zvanično puštanje u rad planirano za novembar, nakon završetka preostalih građevinskih radova.
Nakon što počne s radom, turbina će pružiti podatke potrebne za utvrđivanje da li dodatna visina donosi očekivano povećanje proizvodnje energije i da li koristi opravdavaju dodatnu složenost inženjerskog rješenja.
