NASA-in opservatorij Chandra objavio je četiri zadivljujuće fotografije svemirskih čuda prikazane u crvenoj, bijeloj i plavoj boji povodom 250. godišnjice SAD-a, koja se obilježava 4. jula.
Četiri fotografije prikazuju pregrijani gas u udaljenom jatu galaksija, vrtložnu spiralnu galaksiju poznatu kao Messier 94, sjajnu maglicu u našoj galaksiji Mliječni put te ostatak supernove Cassiopeia A.
Uz ove živopisne fotografije svemira, tim Chandre napravio je i sonifikacije, u kojima su podaci prikupljeni moćnim rendgenskim teleskopom pretvoreni u zvuk. U ovom slučaju, sonifikacije ove fotografije pretvaraju u nebesku muziku, mapirajući rendgenske podatke u različite audio-frekvencije i zvukove muzičkih instrumenata.
Jato galaksija ZwCl 0024+1652
Na ovoj fotografiji jato galaksija ZwCl 0024+1652 oživljava u živopisnim nijansama plave i crvene boje. Crvena boja je nastala na osnovu rendgenskih podataka koje je prikupio opservatorij Chandra, otkrivajući ogromne količine pregrijanog gasa koji okružuje ove galaksije udaljene oko četiri milijarde svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Ribe.
Ova fotografija objedinjuje rendgenske podatke Chandre i optičke podatke svemirskog teleskopa Hubble, koji su ovdje prikazani plavom bojom. Hubbleovi podaci otkrivaju prisustvo tamne materije, navodi NASA.
Budući da tamna materija ne djeluje u interakciji sa svjetlošću, astronomi je ne mogu direktno snimiti. Njeno prisustvo može se otkriti kroz gravitacijski utjecaj koji ima na okolnu materiju, a koja je u interakciji sa svjetlošću.
Messier 94
Opservatorij Chandra je također zavirio duboko u “oko” spiralne galaksije Messier 94 (M94 ili NGC 4736), koja se ponekad kolokvijalno naziva Galaksija mačjeg oka. Ova galaksija nalazi se oko 16 miliona svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Lovački psi.
Na ovoj vrtložnoj fotografiji rendgenski podaci koje je opservatorij Chandra prikupio u svemiru kombinovani su s fotografijama u vidljivoj svjetlosti koje su snimili teleskopi na Zemlji. Fotografije prikazuju karakteristično unutrašnje područje galaksije Messier 94, poznato kao prsten zvjezdanog praska, u kojem nastaju nove zvijezde.
Messier 94 je također poznat po neobičnom nedostatku tamne materije, navodi NASA.
“Astronomi ne znaju zašto galaksiji nedostaje uobičajena količina tamne materije, ali je upravo zbog toga bila predmet opsežnih istraživanja”, navela je agencija u saopćenju.
Maglica NGC 3603
Ova fotografija objedinjuje rendgenske podatke opservatorija Chandra s optičkom, infracrvenom i ultraljubičastom svjetlošću NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble, kako bi prikazala svjetlucavo jato gasova i hiljade zvijezda poznatih kao maglica NGC 3603.
Ova maglica, koja se nalazi u našoj galaksiji Mliječni put, predstavlja ogromno područje gasa i prašine koje okružuje gusto zbijenu skupinu masivnih zvijezda. NGC 3603 nalazi se oko 20.000 svjetlosnih godina od našeg Sunčevog sistema, u sazviježđu Kobilica južne nebeske hemisfere, čije ime potiče od latinske riječi za brodsku kobilicu.
Prema NASA-i, NGC 3603 sadrži neke od najmasivnijih zvijezda u poznatom svemiru.
“Ove ogromne zvijezde žive kratko i burno, vrlo brzo troše svoje zalihe vodika i na kraju završavaju život u eksplozijama supernova”, istakla je agencija u ranijem saopćenju o ovoj maglici.
Cassiopeia A
Kada neke zvijezde umru, eksplodiraju u ogromnim događajima poznatim kao supernove. Svjetlost jednog od najpoznatijih primjera supernove stigla je do Zemlje u 17. stoljeću, pojavivši se kao sjajna tačka svjetlosti u sazviježđu Kasiopeja. Međutim, budući da se ova eksplodirana zvijezda nalazi oko 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje, to znači da se sama supernova zapravo dogodila prije više od 10.000 godina, navodi NASA.
Danas su ostaci gasova te supernove poznati kao Cassiopeia A. Astronomi vjeruju da je zvijezda koja je proizvela ovu supernovu bila između 15 i 25 puta masivnija od Sunca.
Na još jednoj fotografiji, rendgenski podaci opservatorija Chandra kombinovani su s infracrvenom svjetlošću, koju je prikupio svemirski teleskop James Webb kako bi se u nijansama crvene, bijele i plave bolje prikazala blistava ljuska gasa.



