Sve više putnika tokom najtoplijih mjeseci traži upravo suprotno – svježinu, hladnije destinacije, planine, jezera i mjesta u kojima se može boraviti na otvorenom bez suočavanja s ekstremnim vrućinama. Tako je nastao i novi izraz u turizmu – “coolcation“.
Riječ je o spoju engleskih riječi cool i vacation, odnosno odmoru u hladnijoj ili klimatski ugodnijoj destinaciji. Ono što je donedavno za mnoge turiste bilo gotovo nezamislivo – otići na godišnji odmor kako bi pobjegli od sunca i vrućine, postaje sve zanimljiviji oblik ljetnog putovanja.
Podaci iz 2026. godine pokazuju da ovaj trend više nije samo zanimljiv marketinški koncept. Prema podacima turističke platforme Trip.com, pretrage povezane s hladnijim destinacijama i “coolcation” putovanjima porasle su za 74 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, tokom ljetne sezone 2025. interes za takve destinacije bio je čak 237 posto veći nego u istom periodu 2024. godine.
Od Mediterana prema sjeveru
Desetljećima je evropski ljetni turizam imao gotovo jasno pravilo: što više sunca i što toplije more, to bolje. Grčka, Italija, Španija, Hrvatska, Turska i druge mediteranske zemlje bile su sinonim za ljetni odmor.
Međutim, sve češći toplotni valovi mijenjaju percepciju idealnog ljetnog odmora. Za dio putnika temperatura od 35 ili 40 stepeni više nije znak savršenog ljeta, nego razlog da promijene destinaciju.
Zbog toga sve veću pažnju privlače zemlje i regije poput Islanda, Norveške, Švicarske i Velsa. Trip.com je zabilježio rast interesa upravo za takve destinacije, dok se sličan trend pojavljuje i izvan Evrope, uključujući japanski Sapporo, kineski Yunnan i Inner Mongoliju.
Turisti pritom ne traže nužno hladno“ vrijeme već je cilj prije svega ugodna temperatura.
Drugim riječima, coolcation ne znači da neko želi provesti godišnji odmor na snijegu. Mnogo češće znači da želi provesti ljeto na temperaturi koja omogućava normalno pješačenje, biciklizam, planinarenje, obilazak grada ili boravak u prirodi.
Zašto se ovaj trend pojavljuje?
Jedan od ključnih razloga je promjena klimatskih uslova.
Evropa se posljednjih godina suočava sa sve izraženijim toplotnim valovima, posebno tokom ljetnih mjeseci. Tokom ljeta 2026. godine pojedini dijelovi kontinenta ponovo su zabilježili temperature iznad 40 stepeni celzija, uz probleme povezane sa sušom, požarima i nedostatkom vode.
Takvi uslovi direktno utiču i na turističko iskustvo.
Obilazak historijskih znamenitosti na temperaturi od 38 stepeni, višesatno pješačenje kroz užarene gradske ulice ili boravak na plaži tokom najtoplijeg dijela dana za mnoge više nisu sinonim za idealan odmor.
Zbog toga se mijenja i ono što turisti podrazumijevaju pod “dobrim vremenom”.
Umjesto ekstremne vrućine, sve je važnija klimatska ugodnost.
Coolcation nije samo bijeg od vrućine
Iako je temperatura najvažniji element ovog trenda, coolcation nije samo potraga za hladnijim termometrom.
Ovaj oblik putovanja često se povezuje s prirodom, wellnessom, aktivnim odmorom i manjom koncentracijom turista.
Planinarenje, biciklizam, kajak, rafting, obilazak jezera, šetnje kroz šume i boravak u planinskim područjima prirodno se uklapaju u ovaj koncept. Zbog toga coolcation predstavlja i svojevrsnu promjenu turističkog proizvoda.
Umjesto klasičnog modela “hotel – plaža – restoran”, turistima se nudi iskustvo koje se zasniva na prirodi, aktivnosti i ugodnijoj klimi.
Turisti mijenjaju i vrijeme putovanja
Coolcation bi mogao imati posljedice i na tradicionalnu turističku sezonu.
Ako se dio turista počne sistematski izbjegavati najtoplije sedmice jula i augusta, veći interes može se pojaviti tokom maja, juna, septembra i oktobra.
Istovremeno, destinacije koje su ranije imale relativno kratku ljetnu sezonu mogu dobiti priliku da privuku goste tokom većeg dijela godine. To je posebno važno za planinske i ruralne krajeve.
Regija koja nije mogla konkurirati obalnim destinacijama kada je riječ o “suncu i moru” može ponuditi nešto sasvim drugo: svježiji zrak, prirodu, aktivni odmor, lokalnu gastronomiju i bijeg od gradskih vrućina.
Jedna od najzanimljivijih posljedica coolcation trenda mogla bi biti promjena turističke karte.
Ako turisti počnu tražiti destinacije prvenstveno prema klimatskoj ugodnosti, prednost više neće imati samo tradicionalni turistički centri. Prema tome, planinske i kontinentalne destinacije mogu dobiti novu šansu.
To se već vidi kroz povećan interes za pojedine dijelove sjeverne i centralne Evrope. Wales je, prema podacima Trip.coma za ljeto 2026, zabilježio rast interesa za avionske pretrage od 141 posto u odnosu na prethodnu godinu, što ga je svrstalo među destinacije s najvećim rastom interesa u njihovom skupu podataka o coolcation putovanjima.
Sličan potencijal imaju i planinska područja Bavarske, Slovenije, Švicarske i drugih dijelova Evrope.
Šta coolcation znači za Balkan?
Trend je posebno zanimljiv za zemlje Balkana.
Regija je tradicionalno snažno vezana za ljetni turizam na Jadranu, ali istovremeno raspolaže velikim brojem planinskih, riječnih i jezerskih područja koja tokom ljeta mogu ponuditi drugačiji oblik odmora.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi mogla biti posebno zanimljiva razvojna prilika.
Destinacije poput Jahorine, Bjelašnice, Vlašića, Prenja, Sutjeske, Une, Drine, Neretve, Ramskog i Boračkog jezera, kao i brojna ruralna područja, mogu se posmatrati kroz potpuno drugačiji turistički narativ.
Ne samo kao destinacije za zimski sport, rafting ili izlet, nego kao ljetna utočišta od ekstremnih temperatura.
Prednost je u tome što se takav proizvod može kombinirati s aktivnim turizmom, gastronomijom, wellnessom, kulturnom baštinom i ruralnim turizmom.
U tom smislu, coolcation ne bi morao značiti “hladan turizam”, nego turizam ugodne klime.
Važno je naglasiti da podaci o rastu coolcation potražnje ne znače da turisti odustaju od Mediterana. More, plaže i sunce i dalje su među najtraženijim turističkim sadržajima.
Radi se prije o tome da se turističko tržište širi i mijenja. Dio putnika sada ima dodatni kriterij pri izboru destinacije: koliko će tamo biti ugodno tokom najtoplijeg dijela godine?
Za turističke destinacije to znači da klima postaje sve važniji dio turističkog proizvoda. Coolcation je zato mnogo više od novog izraza koji se pojavio na društvenim mrežama.
On pokazuje kako klimatske promjene počinju utjecati i na vrlo konkretne odluke potrošača: gdje će putovati, kada će putovati i šta očekuju od odmora.
Ako je nekada idealan ljetni odmor podrazumijevao 35 stepeni, plažu i sunčanje, novi dio turističke publike sve češće traži nešto drugo – temperaturu pri kojoj se može normalno disati, hodati, istraživati i uživati u prirodi.
Upravo zato bi narednih godina turistička karta Evrope mogla postati zanimljivija. Jer dok su nekada turisti bježali prema suncu, sve više njih danas će možda putovati od njega.
A u svijetu koji se zagrijava, “hladniji odmor” mogao bi postati jedan od najtraženijih turističkih proizvoda ljeta.
