Landi je italijanski diplomata kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države, ali mnoge zemlje Evropske unije strahuju da bi on, ukoliko bi bio imenovan na poziciju visokog predstavnika u BiH, mogao zagovarati interese koji su protivni ciljevima Evropske unije.
Na prvom mjestu je strah da bi Landi mogao ukinuti odluku Christiana Schmidta da izmijeni Krivični zakon BiH prema kojem je osuđen Milorad Dodik. Zbog toga su zemlje EU razmišljale o scenariju u kojem bi uz Landijevo imenovanje bio usvojen i još jedan dokument koji bi govorio o tome da novi visoki predstavnik ne smije ukidati odluke starih visokih predstavnika.
Italijanske diplomate su, stoga, kolegama iz drugih EU zemalja poslale non-paper u kojem su navedeni ključni prioriteti za novog visokog predstavnika, a u kojem se udovoljava strahovima EU.
U non-paperu se navodi da bi Landi bio fokusiran na rješavanje Agende 5+2, što je uslov za zatvaranje OHR-a, kao i to da bi trebao smanjiti obim OHR-a.
Najvažniji dio non-papera za mnoge zemlje EU je onaj u kojem se eksplicitno navodi da Landi neće poništavati stare odluke.
“Njegov pristup bit će usmjeren ka budućnosti; on neće poništavati prethodne odluke. Bonske ovlasti koristit će se samo kao krajnja mjera. Svaka obavezujuća odluka donosit će se u bliskoj konsultaciji sa svim članovima Upravnog odbora PIC-a”, navodi se u non-paperu kao jedan od prioriteta novog visokog predstavnika.
Za EU je važan i dio koji kaže da će “Landi oličavati opredjeljenje BiH da aplicira za članstvo u EU”.
Ono što je također zanimljivo jeste da Italijani u dokumentu navode kako će Landi imati mandat od dvije godine, uz mogućnost produženja na još dvije godine, bez prejudiciranja nastavka mandata OHR-a čije zatvaranje ostaje uslovljeno ispunjavanjem Agende 5+2.
No, s obzirom na to da je riječ o nezvaničnom dokumentu, EU zemlje bi morale insistirati na tome da, uz imenovanje Landija, bude usvojen i dokument koji bi ograničavao njegove mogućnosti.
S druge strane, postoji i kandidatura Francuza Renea Troccaza, ali se njegovom imenovanju oštro protive Amerikanci. Ukoliko bi on ipak bio izabran, to bi moglo značiti povlačenje SAD-a iz OHR-a, a što bi finansijski bilo teško održivo za EU.
Stoga, sastanak PIC-a, koji je zakazan za sutra (utorak, 30. juni), više će se fokusirati na okolnosti izbora novog visokog predstavnika, nego na samo ime kandidata.
