Nacionalna agencija za okoliš (NEA) Singapura je u izvještaju za 2025. godinu navela da je te godine poduzela mjere protiv ekoloških prekršitelja više od 13.600 puta.
Na nekim lokacijama provela je 300 ciljanih inspekcija, više nego dvostruko u odnosu na 2024. godinu. Izdala je više od 700 naloga za društveno koristan rad i poduzela mjere protiv pojedinaca koji su bacali smeće s visokih zgrada 350 puta.
Singapur je jedan od najčišćih gradova na svijetu. Međutim, ni tu borba protiv smeća nije završena. To je bilo vidljivo 2024. godine, koju je vlada proglasila “Godinom javne higijene”.
Fokus je bio na javnim toaletima, koji su u anketama dosljedno dobivali loše ocjene. Posebno osnovana komisija predstavila je 10 preporuka – od poboljšanog dizajna i profesionalnog čišćenja do pojačanog nadzora i učestvovanja građana.
Vlada je osigurala finansiranje do 10 miliona singapurskih dolara (13,25 miliona KM) za obnovu i dubinsko čišćenje.
“Održavajmo Singapur čistim”
Kako bismo razumjeli zašto se čistoća toliko cijeni u Singapuru, moramo proširiti perspektivu. Za politologa Marca Buntea s Univerziteta Erlangen-Nurnberg, to je jedna od najupečatljivijih karakteristika ovog grada-države.
U poređenju s drugim gradovima jugoistočne Azije, singapurska uprava, javni prijevoz, zdravstvo i obrazovni sistem također funkcioniraju iznimno učinkovito, podsjetio je Bunte.
“Država je iznimno učinkovita u održavanju javnog reda”, dodaje u razgovoru za Deutsche Welle (DW).
Sve je ovo usko povezano s historijom zemlje. Nakon stjecanja nezavisnosti 1965. godine, političko vodstvo pod Lee Kuan Yewom razvilo je jasnu viziju kako bi novi Singapur trebao izgledati: čist, učinkovit i produktivan.
Kampanja “Održavajmo Singapur čistim”, pokrenuta 1968. godine, bila je izraz te ambicije. Cilj joj je bio ne samo eliminirati otpad već i promijeniti ponašanje stanovništva.
Otpad i modernizacija
Andreas Klein, voditelj singapurskog ureda Fondacije “Konrad Adenauer”, smatra da je previše pojednostavljeno gledati na ovaj razvoj isključivo kao rezultat vladine intervencije. Vlada je doduše uspostavila jasan okvir, podsjetio je on. Mnogi građani, naveo je, sada smatraju da se odgovarajuće ponašanje podrazumijeva.
Historijska dokumentacija Nacionalnog bibliotečkog odbora opisuje projekt “Održavajmo Singapur čistim (Keep Singapore Clean)” kao dio sveobuhvatnog projekta modernizacije.
Uz upravljanje otpadom, prošireni su kanalizacijski sistemi, pooštreni su zakoni o javnom zdravstvu i borba protiv bolesti. Čistoća se smatrala preduslovom za zdravlje, ekonomski razvoj i nacionalni ponos.
Vlada se od samog početka oslanjala na uključenost škola, firmi, medija i građanskih organizacija u ovaj projekat. Osim obrazovanja i društvenog pritiska, korištene su i kazne. Najpoznatiji primjer do danas je zabrana žvakaćih guma.
Odgoj i kazne
Opseg intervencija u svakodnevnom životu ilustriran je primjerom tzv. Hawker centara. Te sada sveprisutne pijace s hranom evoluirale su od ranije uglavnom nereguliranih uličnih štandova. Preseljenjem, higijenskim propisima i redovnim inspekcijama, higijenski uslovi su se temeljito poboljšali.
“To nije samo poboljšalo čistoću, već i znatno zdravlje stanovništva”, ukazao je Klein.
Bunte na to gleda kao na karakteristiku političkog sistema.
“Nije bilo riječi samo o čišćenju javnih prostora, već i o edukaciji stanovništva o određenim ponašanjima”, izjavio je Bunte.
Prekršaji su, nastavio je, kažnjavani strogim kaznama. Ista logika je primijenjena i u drugim područjima, poput borbe protiv korupcije. Napomenuo je da se model pokazao uspješnim, ali nije bio bez problema.
“U tom kontekstu često govorim o ‘mekom autoritarizmu'”, smatra Bunte.
Taj se pojam pojavljuje i u akademskoj literaturi. U svojoj analizi “Vladanje kao vrtlarstvo”, politolozi Kamaludeen Mohamed Nasir i Bryan Turner opisuju Singapur kao klasičan slučaj “mekog autoritarizma”. Legitimnost ovog sistema manje počiva na političkoj konkurenciji, nego na ekonomskom uspjehu, sigurnosti i stabilnosti, pišu oni.
Studija Tehnološkog univerziteta Nanyang (NTU) dolazi do sličnog zaključka. Decenijama je, navedeno je u studiji, država pokušavala prenijeti željena ponašanja putem plakata, humora i kampanja. Humor je, nastavljaju, olakšao komunikaciju društvenih normi i istovremeno mogao “prikriti moć države”, stvarajući atmosferu odobravanja.
Građani cijene čist grad
Klein je naglasio da se čistoća ne tumači isključivo kao rezultat vladine kontrole. On smatra da često citirani opis Singapura kao “finog grada” nije dovoljan. Mnogi ljudi, kazao je Klein, direktno cijene prednosti čistog grada, posebno zato što je higijena u tropima također pitanje zdravlja.
Činjenica da vlada i dalje intervenira vidljiva je i danas. Nedavni programi za poboljšanje javnih toaleta kombiniraju državno finansiranje, obuku, standarde kvaliteta, učestvovanje građana i inspekcije.
Istovremeno, samo je 2024. godine poduzeto 1.300 mjera protiv operatora koji nisu poštovali higijenske propise. NEA se također i dalje oslanja na nadzor, novčane kazne i društveno koristan rad za ponavljajuće prekršitelje.
Tako čistoća Singapura nije ni rezultat državne represije, niti isključivo izraz građanske vrline. Proizašla je iz međudjelovanja infrastrukture, društvenih normi i državne provedbe. Ili, kako formulira Andreas Klein:
“Čistoću Singapura smatrao bih rezultatom kombinacije različitih čimbenika: državne regulacije, obrazovanja, društvenih normi, zdravstvene zaštite i snažnog osjećaja odgovornosti prema zajednici”.
